Nakon liturgije episkop gornjokarlovački Gerasim čestitao je svima koji danas slave rođenje Isusa Krista, 'onog koji se rodio kao Spasitelj da bi čovjeka izbavio od robovanja grijehu'. Zaželio im je snagu da izdrže sva iskušenja, nevolje i krize, te zahvalio predsjedniku Josipoviću što je svojom nazočnošću uveličao današnje slavlje u njihovoj 'maloj vjerskoj zajednici'.

'Drugačije se osjećamo kada nas obiđete, vremena su teška, a mi kao Srpska pravoslavna crkva, mala zajednica, pozivamo vas da dođete kada god uzmognete u sve krajeve gdje ima naših vjernika, naših ljudi i da pružite riječ utjehe', rekao je vladika, koji je zahvalio i na proračunskim sredstvima za obnovu u ratu srušene crkve sv. Nikole.

Naglasivši da je Hrvatska zemlja vjerskih sloboda, predsjednik Josipović nakon liturgije istaknuo je poruke mira i ljubavi odaslane s današnjeg božićnog slavlja.

Pravoslavnom svećenstvu poželio je što skoriji dovršetak uređenja obnovljenog hrama sv. Nikole, a svoj kratki govor završio je tradicionalnom čestitkom 'Hristos se rodi'.

Gradonačelnik Jelić, obraćajući se vjernicima, osvrnuo se na riječi vladike Gerasima da upravo na ovakvim svetim mjestima i u božićno vrijeme 'Gospodin briše granice velikih i malih gledajući samo na čistoću ljudskog srca'.

Nakon liturgije uzvanici su posjetili prostorije u kojoj djeluje Županijsko vijeće srpske nacionalne manjine. Tijekom šetnje do tamo veleposlanik Vukićević je kazao da je ovaj Božić pokazao da postoji obostrana volja da odnosi Hrvata i Srba budu još bolji, jer su, po njegovim riječima, još prije samo deset godina tenzije su bile jake.

'Mislim da je veliko ohrabrenje za Srbe i srpski narod da su i predsjednik i premijer Hrvatske bili na proslavama Božića, jer su im time poručili da su oni s ovih prostora i da je Hrvatska njihova zemlja. Mi u Srbiji imamo hrvatsku nacionalnu manjinu i želimo da se svatko u svojoj zemlji osjeća komotno u svemu, pa i u ispovijedanju svoje vjere i čuvanju etničkog identiteta', dodao je.

Gornjokarlovačka eparhija Srpske pravoslavne crkve obuhvaća Baniju, Kordun, Liku i Krbavu, Gorski Kotar, sjevernu Hrvatsku i Istru. Ove prostore Srbi naseljavaju još od XV. i XVI. stoljeća.