Nakon što je sinoć premijerno na HTV-u prikazan njemački dokumentarac o zločinima Udbe u Njemačkoj 'Ubojstva u Titovo ime: Tajni odredi ubojica u Njemačkoj', jedan od autora filma Philipp Grüll izrazio je žaljenje što nakon mjeseci molbi nekadašnji predsjednik Ivo Josipović nije želio dati intervju na tu temu. Josipović pak smatra da on o tome nema što govoriti i za tportal poručuje: 'Mogli su me isto tako pitati o marsovcima. Ja s tim nemam veze!'
Gledatelji su nakon dokumentarca koji je ove godine premijerno prikazan i na ZagrebDoxu mogli čuti intervju Branimira Farkaša s jednim od autora Philipom Grüllom. Njemu pak nikako nije jasno zašto se sada već bivši hrvatski predsjednik mjesecima oglušivao na njihove molbe za intervjuom na temu zločina koji su počinjeni u bivšem sistemu.
'U jednom sam trenutku bio tužan što nam bivši predsjednik Ivo Josipović nije želio dati intervju. Nazvali smo ga nekoliko puta, trudili smo se dobiti taj intervju kako bismo ga pitali što on misli, da odigra svoju ulogu u tom demokratskom otvorenom procesu. Ni danas mi nije jasno zašto tada nije bio spreman na to. Pokušavali smo tri-četiri mjeseca, više puta u nekoliko mailova, nekoliko poziva svaki put kada bismo bili ovdje. Sve to kako bi on bio dio tog dokumentarca', kazao je Grüll za HTV.
Za komentar smo zamolili i bivšeg predsjednika Ivu Josipovića. On nam pak rezolutno odgovara da nema što reći na tu temu. 'Što bih ja o tome imao govoriti?! Mogli su me tako pitati o marsovcima', kazao je za tportal.
Kaže da osuđuje svaki zločin, ali da on ljude o kojima dokumentarac govori ne poznaje niti zna išta o toj temi.
Takvom se stavu hrvatskih političara čudi i njemački autor. Grüll ističe da ne razumije zašto ljudi na vlasti koji su iz starog sustava prešli u novi ne žele otvorenu raspravu. 'Ljudima na vlasti koji su iz starog sustava prešli u novi, željeli smo dati priliku da progovore. Ja nisam hrvatski državljanin, ovo nije moje društvo. Mi smo samo novinari, možemo osigurati platformu za otvorenu raspravu. Ni danas mi nije jasno zašto to nije prepoznato i zašto nije bilo volje', poručio je koautor dokumentarca.
Podsjetimo, kada je njemačko pravosuđe zatražilo izručenje Josipa Perkovića, bivšeg šefa hrvatske Udbe te čovjeka koji je ustrojio obavještajnu zajednicu u samostalnoj Hrvatskoj, postavljalo se pitanje je li neprimjereno da Josipovića za savjetnika za nacionalnu sigurnost ima Perkovićevog sina Sašu. Josipović je takve prozivke odlučno odbacivao kazavši da djeca nisu odgovorna za eventualne zločine svojih roditelja.
Zbog izručenja Josipa Perkovića i Zadravka Mustača, hrvatska je Vlada na led stavila i diplomatske odnose s Njemačkom. Naime, manevrom zvanim Lex Perković željelo se onemogućiti izručenje jugoslavenskih, a kasnije hrvatskih obavještajaca.
