Hrvatska treba ubrzati procese za ratne zločine jer premda ima napretka, u pravosuđu postoji određeni jaz koji pojedincima omogućava izbjegavanje odgovornosti, istaknula je Nicola Duckworth, programska direktorica Amnesty Internationala za Europu i središnju Aziju, u intervjuu portalu neweurope.eu
Govoreći o posljednjem izvješću AI-a 'Iza zida šutnje: Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj', Duckworth smatra da ono donosi mnoge vrijedne lekcije i za buduće članice Europske unije, piše neweurope.eu
Problem je što 'u Hrvatskoj nedostaje političke volje za procesuiranje ratnih zločina', smatra Duckworth. 'Kad smo bili u Hrvatskoj, hrvatski predsjednik (Ivo Josipović) je napravio neke snažne korake prema pomirenju, što smo i pozdravili. Njegov stav je važan. Međutim, nisu ga slijedili neki drugi vodeći političari, koji su, uključujući premijerku (Jadranku Kosor), predsjednika i napadali zbog njegovog stava', kaže Duckworth.
AI priželjkuje da hrvatska vlast odredi prioritetna područja: 'Treba pronaći počinitelje i naručitelje zločina, dakle odgovorne, ali i zapovjedno odgovorne, a treba se fokusirati i na specifična područja zemlje poput Siska, jer su tamo počinjeni zločini protiv hrvatskih Srba. Te zapovjedne figure, posebno one na visokim položajima, posebno su važne jer će to značiti jasnu poruku koliko se Hrvatska spremna suočiti s prošlošću', ističe Duckworth.
Jasno joj je, kaže, da se 'Hrvatskoj teško i bolno suočiti s tom prošlošću', ali smatra da je 'ključ u tome što i Hrvatska želi pravdu za svoje žrtve'. Što se tiče ulaska u EU, 'Hrvatska treba ući u EU kao zemlja sa snažnim pravosudnim sustavom koji se može baviti i takvim bolnim stvarima, a također će postaviti standarde i ostalim balkanskim državama koje žele postati dio EU', zaključuje Duckworth.