Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda izjavio je u utorak u Bruxellesu kako očekuje da njegovo sljedeće izviješće neće govoriti o napretku u pregovorima nego o uspješnom završetku pristupnih pregovora.
"Ovo je moje posljednje izvješće o napretku Hrvatske, a sljedeće izvješće, nadam se, bit će o dobrom ishodu hrvatskih pristupnih pregovora", rekao je Hannes Swoboda u vrlo kratkoj raspravi na vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske.
Na Swobodin prijedlog rezolucije zastupnici su podnijeli 50 amandmana.
Swoboda je upoznao članove odbora da je postignuto kompromisno rješenje od nekoliko amandmana koji su govorili o datumu tehničkog završetka pregovora s Hrvatskom. U kompromisnom amandmanu neće se spominjati "sredina 2010. godine", kada bi Hrvatska "mogla završiti pristupne pregovore", nego "tijekom 2010. godine". U amandmanu će se pozvati Vijeće i Komisiju da "učine sve da se taj cilj ostvari".
Swoboda je rekao da je do sutra, kada će vanjskopolitički odbor glasovati o prijedlogu rezolucije, potrebno usuglasiti kompromisni amandman o hrvatskoj suradnji s Haškim sudom. Njemački demokršćanski zastupnik Bernd Posselt predlaže da se u tekst stavi formulacija kojom se Hrvatska "poziva da nastavi s punom suradnjom s ICTY-em".
Na najsporniji amandman, koji su podnijele dvije zastupnice stranke Zelenih i koji govori o jeziku, u raspravi se osvrnuo samo slovenski zastupnik Ivo Vajgl. On je rekao da "jugoslavenski jezik ne postoji" te pozvao zastupnike na "toleranciju prema različitim jezicima s toga područja, kakva se pokazuje i prema jezicima u drugim dijelovima Europe".
Dvije zastupnice Zelenih, Njemica Franziska Katharina Brantner i Nizozemka Marije Cornelissen podnijele su amandman koji je izazvao najviše pozornosti.
"Europski parlament skreće pozornost na činjenicu da je originalni srpsko-hrvatski jezik sada podijeljen u razne službene jezike u nekim zemljama potencijalnim kandidatima, ističe da troškovi prijevoda i tumačenja znatno utječu na proračun institucija EU-a te poziva Komisiju da zajedno s hrvatskim vlastima prije pristupanja pronađe primjeran aranžman glede hrvatskog jezika koji neće sprječavati kasnije zaključivanje sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU-a", glasi taj amandman.
Zastupnica Brantner je u izjavi novinarima rekla da je taj amandman "pogrešno shvaćen" i da nije bilo namjere da se u pitanje dovodi hrvatski jezik.
"Ne osporavam pravo Hrvatskoj da uđe u EU sa svojim službenim hrvatskim jezikom. To je pogrešno shvaćeno. Mi smo htjele upozoriti na mogući problem koji bi oko jezika mogle imati Bosna i Hercegovina i Crna Gora kada one dođu na dnevni red. Željele smo naglasiti tim amandmanom kako se proces proširenje ne zaustavlja nakon ulaska Hrvatske", rekla je Brantner.
Potpredsjednica hrvatske vlade Đurđa Adlešič, koja je u utorak u Parlamentu razgovarala s europskim zastupnicima iz liberalne skupine izrazila je uvjerenje da taj amandman neće proći na glasovanju.
"Taj amandman nema nikakvih izgleda za prolazak. Hrvatska će kao i sve druge zemlje članice EU-a imati pravo na svoj jezik. Može nas malo uznemiriti ta činjenica da se o tome raspravlja, ali je sigurno da naše pravo na jezik ostaje", rekla je Adlešič.
