Sisačko-moslovačka policija prenijela je taj MUP-ov apel, ali i izvijestila da je lani na području te Policijske uprave zabilježeno 149 požara, od kojih na otvorenim prostorima njih 37.

Svi su, zahvaljujući učinkovitoj i brzoj reakciji građana ili vatrogasaca, ugašeni već u samom začetku te su izazvali male ili gotovo neznatne štete.

Sisak: Od početka godine do danas buknulo 55 požara, 32 na otvorenom

Samo u nepuna dva mjeseca ove godine PU sisačko-moslovačka evidentirala je ukupno 55 požara koji su joj dojavljeni, od čega njih 32 na otvorenim prostorima.

Policija stoga upozorava građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare.

Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote. Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga policija poziva građane na odgovorno ponašanje.

MUP: Prijavite osobe koje izazovu požar

'MUP apelira na građane da posebnu pozornost obrate na moguću pojavu izbijanja otvorene vatre u njihovoj okolini te na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, kao i da saznanja o tome odmah dojave policiji na broj 192 ili Službi za hitne slučajeve na broj 112', ističu u Ministarstvu.

Također pozivaju građane da dosljedno poduzimaju propisane sigurnosne mjere prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru, te poštuju odluku županijskih, gradskih ili općinskih vlasti o spaljivanju korova, trave i drugog otpada biljnog porijekla, u kojoj su propisani uvjeti za spaljivanje.

Policija u tom smislu posebno napominje da je spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose općine, gradovi ili županije.

Vatru paliti daleko od objekata, krošnji, električnih vodova i stupova

Mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošnji stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti.

Tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuju granje i otpadci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala, te ga je potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje pet metara.

Pri spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijeva­njem vodom, smije napustiti to mjesto.

Zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću, zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem.

Ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja.

Tko izazove požar kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili zatvor do 60 dana, ako je iz nehaja od 2000 do 15.000 kuna

Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15.000 tisuća kuna.

Novčanom kaznom od 1000 do 15.000 kuna prekršajno će biti kažnjena osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.

Osim toga, ističu u MUP-u, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.

'Samo savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu smanjit ćemo mogućnost izbijanja većih požara koji bi mogli imati i tragične posljedice', poručuju iz policije.

Jutros su dva kanadera upućena u gašenje požara na području Pupnat-Žrnovo-Uvala Orlanduša na otoku Korčuli, a jučer je požar na otvorenom, najvjerojatnije baš zbog nepažnje kod spaljivanja korova, izbio između Gospića i Lovinca. Zbog dimne zavjese koja je otežavala vidljivost u prometu cijelo prijepodne u prekidu je bio promet autocestom A1 kroz Liku.

Prošlog vikenda uz udare bure gorjelo u sedam županija

No, najteže je vatrogascima i mještanima bilo prošlog vikenda kada je, uz udare jake bure koja je raspirivala vatru, gorjelo na području sedam županija - Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Karlovačke: U Splitu je oko 4 sata u noći sa subote na nedjelju izmjeren najjači udar bure u povijesti mjerenja - čak 176 km/h.

Veliki šumski požar izbio je u subotu kod Tribunja, nekoliko stotina metara od zgrade 'Uljare', 'vatreno' je bilo i kod Vodica, a jaka bura, zbog koje se nije mogla koristiti pomoć iz zraka, požar je širila prema naseljenom području.

Bura s olujnim i orkanskim udarima, ponegdje većim i od 150 km/h, potpomogla je širenju požara i dubrovačkom području, u općini Konavle koji se proširio na borovu šumu, a opožarena površina je procijenjena na oko 3,5 hektara.Vatrogasne intervencije zabilježene su i na šumskim požarima na Mljetu, predjelima Bosanka, Žrarkovica, Drveniku i predjelu Mokalo.

Na primorko-goranskom području gorjelo je raslinje u blizini ceste Rijeka-Zagreb kod skretanja za Platak, a požarom je bilo zahvaćeno oko 30 hektara većinom trave i niskog raslinja, dok je kod Jelenja vatrom bilo zahvaćeno oko 25 hektara.

Zapaljeno raslinje izazvalo je požar i u Lici, kod mjesta Lički Ribnik, koji je zahvatio oko 6 hektara trava na livadi. Na karlovačkom području gorjelo je raslinje na području od Gornje prema Donjoj Visočki kod Slunja, a požarom je bila zahvaćena trava i nisko raslinje na površini od 144 hektara.

Kod Splita osam požara, jedan vatrogasac lakše ozlijeđen

Iz MUP-a su izdvojili i osam požara na otvorenom na splitskom području, od kojih su tri planula u petak u večernjim satima i jedan u subotu ujutro. Prilikom gašenja požara na području Brda u Splitu jedan je vatrogasac lakše ozlijeđen.

U Sućurcu je bura prevrnula kamion, a osim u gašenju požara, splitsko-dalmatinski vatrogasci bila su angažirani na uklanjanju srušenih stabala s prometnica. Nisko raslinje i makija gorjeli su i u makarskoj Vukovarskoj ulici kod nadvožnjaka, a zbog širenja požara, uslijed jakog vjetra, policija je evakuirala stanare obližnjih zgrada koji su se, ipak, nakon 20-tak minuta, kada se stanje smirilo, vratili u svoje domove.

Kod mjesta Podgora požar je zahvatio oko 12 hektara trave i niskog raslinja, na otvorenom prostoru gorjelo je i na području Gradaca i Baškoj Vodi.

Na otvorenom prostoru između Nina i Zatona vatrogasci su unatoč orkanskoj buri savladali požar i obranili kuće, iako su kasno navečer vatrogasci preventivno evakuirali oko 200-ak mještana iz 70-ak vatrom ugroženih objekata kako ne bi došli u opasnost.

Požari su buknuli i na Dugom otoku te na području Kruševa, na području Babin Dub kod Zemunika, na Jadranskoj magistrali između Šibenika i Primoštena, Izgorjelo je oko 24 hektara površine, uglavnom niskog raslinja, ali stradala je i jedna borova šuma uz kamp na tom području koji su vatrogasci uspjeli obraniti.