Skori izbori za Europski parlament od dosadašnjih će se hrvatskih parlamentarnih i predsjedničkih izbora razlikovati po tome što će glasači zaokruživati i listu i kandidata kojemu daju povjerenje, te što će državljani s prebivalištem u inozemstvu moći glasovati i bez prethodne registracije, rečeno je u subotu na savjetovanju što ga je za svoje djelatnike iz diplomatskih misija organiziralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP)
Izbori će se održati u nedjelju 14. travnja, a u inozemstvu u subotu i nedjelju 13. i 14. travnja.
'Prvi put glasujemo za Europski parlament, a glasovanje će biti slično našim parlamentarnim izborima jer su u konkurenciji izborne liste. Birač treba zaokružiti jednu od lista i jednog kandidata s liste kojem daje prioritet u odnosu na druge kandidate i to je najveća promjena' u odnosu na izbore na kakve su hrvatski građani navikli, rekao je Branko Hrvatin, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva.
Birač će u potpunosti iskoristiti svoje demokratsko pravo zaokruživanjem jedne liste i jednoga kandidata s te liste, rekao je Hrvatin, ali 'valjani će biti i listići na kojima je zaokružen samo kandidat ili samo lista', dodao je i objasnio da će 'svakako nevažeći' biti listići na kojima su zaokružene 'dvije različite liste ili kandidati s dviju različitih lista, a da nijedna lista nije zaokružena'
Iako je postupak donekle izmijenjen što će povećati posao biračkih odbora, Hrvatin vjeruje da će DIP rezultate objavljivati u nedjelju od 21 h.
Svim građanima koji žive u inozemstvu preporučuje se da se jave najbližem konzularnom uredu i obave prethodnu ili aktivnu registraciju. 'Prvi put imamo prethodnu i aktivnu registraciju. Oni koji imaju prebivalište u inozemstvu i dođu na biračko mjesto, moći će glasovati i ako se nisu prethodno registrirali', najavio je Vinko Ljubičić, predsjednik izbornoga povjerenstva pri MVEP-u.
Državna je uprava potpuno informatizirana, rekao je pa će i provođenje izbora biti lakše. 'Prije je grad Zagreb imao centralnu evidenciju hrvatskih državljana u inozemstvu, a sada su i druga nadležna tijela uključena u taj sustav', rekao je Ljubičić.
U vezi s objavljivanjem rezultata medijima i na internetu, Vladimir Mikulec iz tvrtke APIS IT kaže kako će 'sve ovisiti o tome kad će doći prvi birački odbori, kad će oni donijeti svoje materijale, da se prekontroliraju prije objavljivanja'.
'Prvi put imamo preferencijalno glasovanje, dakle, ne samo glasovanje za liste nego i za kandidate, trebat će posebno zbrojiti glasove za svakog kandidata', rekao je, i dodao da će ljudi na terenu biti presudni za brzinu objavljivanja rezultata.
Na travanjskim će izborima birači izabrati 12 hrvatskih predstavnika u Europskom parlamentu, a pravo na zastupnike u ostvarit će liste koje osvoje najmanje pet posto glasova birača koji su izašli na izbore. Glasovi za pojedinog kandidata, tzv, 'preferirani glasovi' uvažavaju se ako broj preferiranih glasova koje je dobio neki kandidat prelazi 10 posto od ukupnog broja glasova koje je dobila lista.
To znači da ako lista dobije dovoljno glasova da bi u EP mogla poslati jednog zastupnika, a osmi kandidat na listi dobije više od 10 posto glasova birača koji su glasali za tu listu, u Bruxelles će ići on, a ne kandidat koji je prvi na listi, pod uvjetom da je osvojio više glasova od bilo koga drugoga na listi.
Na izborima za europarlament cijela će zemlja biti jedna izborna jedinica, što znači da će u svakom gradu, kao i na biračkim mjestima u inozemstvu, biti predloženi isti kandidati.
