U prodaji se trenutno nalazi 20-tak otoka i to većinom preko agencije Biliškov nekretnine iz Kaštel Staroga. Cijene su šarolike, od desetak eura po kvadratu pa sve do 140 eura za koliko se prodaje Mali Kosmac površine 5000 metara kvadratnih u Šibenskom arhipelagu.

Jasminka Biliškov, vlasnica agencije Biliškov i dopredsjednica nacionalne Udruge agencija za promet nekretninama, kaže kako je interes za otocima solidan, a većina potencijalnih kupaca su stranci.

'Najveći problem je naša spora administracija. Vlasnici moraju imati sve potrebne dokumente uključujući i utvrđen pomorski pojas od strane države. Na to se zna čekati mjesecima što odbija investitore', ističe Biliškov.

Pomorsko dobro je obalni pojas minimalne širine šest metara koji se vodi kao opće dobro i nemoguće ga je kupiti. Tako i kad kupite otok niste njegov potpuni gospodar već za taj obalni dio morate zatražiti koncesiju.

'Bez koncesije vlasnik otoka ne može zabraniti sidrenje ili kupanje drugim posjetiteljima. Koncesija može biti na pet, dvadeset ili 99 godina. Grad daje ovu od pet, županija od 20, a najdužu određuje država', objašnjava Biliškov.

Prije desetak godina kad su prodani prvi otoci – Smokvica kod Primoštena za devet milijuna kuna, otočić Jakljan za šest milijuna eura Goranu Štroku, dva otočića kod Pule za 1,1 milijuna eura ruskom tajkunu Vladimiru Jevtušenkovu - dio javnosti se prepao kako ćemo nepovratno izgubiti nacionalno blago. Zbog toga je 2006. mijenja Zakon o otocima te je uvedeno pravo prvokupa države, županijske ili lokalne vlasti.

'Vlasnik je dužan otok prvo ponuditi državi ili lokalnoj jedinici po određenoj cijeni. Ako nitko od njih ne reagira u roku od 60 dana onda se otok može staviti na tržište, ali ne ispod prvotno postavljene cijene', naglašava Biliškov.

Na otoku nije dopuštena gradnja ukoliko na njemu nije već postojala neka građevina koja se može samo adaptirati. Ali tome se može doskočiti registracijom Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG).

'U tom slučaju morate podignuti maslinik ili vinograd. Možete se baviti i stočarstvom. Uglavnom s nekom poljoprivrednom djelatnošću. Tad vam se dozvoljava izgradnja kuće za stanovanje plus gospodarski objekt. Možete se baviti i turizmom te izgraditi restoran. Smatram kako je to bio dobar potez države jer na taj način se otoci uređuju i oplemenjuju. Veliki broj otoka je danas zapušten. Neki manji otoci koji se nalaze uz veće naseljene otok čak služe kao deponiji', upozorava Biliškov.

Zato se ona zalaže da država olabavi zakonsku regulativu te omogući gradnju na svim otocima uz strogo definirana pravila što i kako se može graditi.

'Uređenjem otoka privući ćemo elitni dio turista. Ovako tapkamo na mjestu. Kako je velika većina otoka i otočića u državnom vlasništvu, bilo bi vrlo korisno da se izmjeni zakon u smislu da država može otoke dati u koncesiju na određeni broj godina. Bio bi to veliki izvor prihoda za državni proračun', uvjerena je Biliškov.