Domaće su tvrtke lani izvezle u Rusiju oko 1,5 milijardi kuna, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća, piše u srijedu Večernji list, ističući da vlada traži model kako sankcionirati Rusiju, a da ne stradaju i hrvatske tvrtke
Izvoznici koji nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja suočit će se s velikim otpisima. Kao odgovor na sankcije “neprijateljskim” državama Rusija je odlučila sve svoje inozemne dugove otplatiti u rubljima.
Vrijednost ruske valute prepolovljena je u odnosu na tečaj koji se primjenjivao do sredine veljače. Poduzetnici koji posluju u Rusiji iskusni su ljudi, mnogi su već doživjeli niz gubitaka tako da se i poslovi ugovaraju s valutom plaćanja u dolarima ili kompenzacijama s lako utrživim robama.
Na zamrzavanje i blokadu ruskih deviznih rezervi te protjerivanje ruskih banaka iz međunarodnog platnog prometa Rusija je odgovorila odlukom da će svoje obveze podmiriti u vlastitoj valuti. Ruska je vlada objavila i proceduru, ruski dužnici će u ime svojih stranih poslovnih partnera zatražiti otvaranje posebnog računa u rubljima u nekoj ruskoj banci te će im dug biti plaćen u rubljima prema dnevnom tečaju Ruske narodne banke.
vezane vijesti
Potraživanje od milijun dolara već se prepolovilo, a dok bude plaćeno prema opisanoj proceduri možda će pasti i na deseti dio stvarne vrijednosti. Golem je to gubitak za sve tvrtke, ali i državne garancijske banke preko kojih se osigurava naplata izvoznih potraživanja. Ovisno o uvjetima iz police, gubitke će dijeliti tvrtke i državni HBOR.
Ivan Miloloža, vlasnik Munje, kaže da je 1998. godine nakon jače devalvacije rublja izgubio četiri milijuna dolara.
Moglo bi se opet vratiti klirinško poslovanje kao u doba Jugoslavije kada su uvoznici i izvoznici sjedali zajedno i trampili se. Tako bi teoretski AD Plastik, JGL ili Podravka mogli svoje rublje ustupiti, primjerice, Ini ili Plinarskom društvu za plin. Domaće su banke povukle rublje iz mjenjačke ponude (ali i ukrajinsku grivnju), ne može ih se unovčiti ni preko HNB-a, tako da će se rublji moći potrošiti samo u Rusiji. Izvoznici će tako, da bi došli do čvrste valute, morati kupovati rusku robu i prodavati je izvan Rusije.
"Naći će se neke transferne zemlje kao što su Kina ili Turska, ali sve to ima svoju cijenu. Moja je pretpostavka da će zapadne tvrtke i ekonomije na sankcijama izgubiti više od ruskih", kaže Miloloža.
Sankcije pojedinačnim Rusima ne znače nužno sankcije cijelom proizvodnom pogonu u njegovu vlasništvu. Hrvatska sada traži model kako provesti sankcije jer njihov cilj nije udar i uništavanje zdravog tkiva, radnih mjesta te ranjavanje poslovanja za tvrtke koje ne posluju s Rusijom - kažu u vladi, pišu novinarke Večernjeg lista Ljubica Gatarić i Sandra Veljković.
