Zastupnik koalicijskog HNS-a Goran Beus Richenberg rekao je da u namjeri novog ministra Vedrana Mornara da traži kompromis s Crkvom nema ničega socijaldemokratskog ni liberalnog, nego upravo o čvrsto izgrađenim konzervativnim vrijednostima. Zastupnici HNS-a i ostali zagovornici sekularne vlasti u društvu glasno su se usprotivili i ideji da ministar oko zdravstvenog i građanskog odgoja vodi dijalog s vjerskom zajednicom.

Članovi vladajućeg SDP-a do sada su oprezno i šutke podržavali novog, nestranačkog, ministra. Shvativši valjda da im to donosi bodove kod ipak većinskog, konzervativnog biračkog tijela, ohrabrili su se reći da takav dijalog itekako ima smisla i da on ne ugrožava neovisnost države od Crkve.

Potpredsjednik Sabora, SDP-ov Nenad Stazić, u svojoj ocjeni bio je najizravniji: 'Nema društva bez konflikta, ako se može doći do rješenja dogovorom, onda je dijalog s Crkvom najbolji način i ja Mornara podržavam u tome.'

Stazić ne vidi veliku pobunu ni u redovima HNS-a ni bilo koga drugoga: 'Kao što Mornar ima svoje mišljenje, tako i HNS-ovci mogu imati svoje mišljenje. Da se svi slažemo oko svega, bilo bi nam jako dosadno.'

Upitan što onda za njega znači sekularna država, ako smatra da Crkvu treba pitati za mišljenje oko odgoja u školama, Stazić kaže da za njega to znači da država formalno donosi odluke neovisno od Crkve. A što je s neformalnim utjecajem, koji može biti jednako snažan? Stazić na to pitanje ovako odgovara: 'Crkva neformalno ima utjecaj na donošenje odluka i njihovo mišljenje treba osluškivati. Vlast koja bi ignorirala Katoličku crkvu, ali i ostale vjerske zajednice, ne bi bila dobra ni mudra vlast.'

Što je to sekularna država?

Peđa Grbin (SDP) bio je oprezan u komentiranju Mornarovih stavova, ali je ipak rekao da država u svemu što čini treba raspravljati sa svim zainteresiranim članovima društva – od civilnih udruga do vjerskih zajednica.

Na pitanje što za njega onda znači sekularna država, Grbin je rekao: 'Upravo to kad raspravljamo sa zainteresiranom javnošću, što nam je i zakonska obaveza provoditi. Treba pri tome jednako pristupiti prijedlozima, primjerice, GONG-a, kao i prijedlozima Crkve.'

Marija Lugarić, saborska zastupnica SDP-a, kaže da je dijalog s Kaptolom očito dio Mornarova političkog stila, a sekularnu državu vidi kao državu dijaloga i konsenzusa: 'Svaka društvena institucija ima svoj stav, pa tako i Crkva, a kako svaka politika teži za što manje konflikta - treba podržati sve razumne napore da se postigne konsenzus.'

Lugarić naglašava da politika ipak, koliko god treba saslušati sve strane, mora neovisno donijeti odluku i za nju snositi odgovornost na izborima. Na pitanje bi li ona postupila kao i Mornar, Lugarić nije željela odgovoriti. 'Bilo bi od mene neodgovorno stavljati se u njegovu poziciju', dodala je.

Nakon dvije godine sukobljavanja s Crkvom i konzervativnim strujama, pri čemu je SDP više puta optuživan za izdaju nacionalnih interesa, na Iblerovom trgu očito su shvatili da im je godinu i pol dana prije izbora najisplativiji konformizam, a najoportunije popustiti i možda pridobiti dio tog glomaznog biračkog tijela.

Pogotovo u trenutku kada HDZ, na čelu s najnepopularnijim političarom Tomislavom Karamarkom, nije dovoljno rehabilitiran da bi dobio uvjerljivu podršku desnice. Činjenica da u obrazovanju doista postoje puno veći problemi od zdravstvenog i građanskog odgoja, SDP-u bi mogla biti vrlo dobar alibi za podilaženje onima s kojima se donedavno nije ni pokušao razumjeti. S progresivnim politikama Hrvatska će ponovno zbog 'kupovine' glasova morati čekati.