Istraga u slučaju Agrokor protiv bivšeg vlasnika te tvrtke Ivice Todorića i njegovih suosumnjičenika još uvijek traje - trebala bi biti dovršena najkasnije u svibnju - dok su kaznene prijave protiv visokih državnih dužnosnika iz afere Hotmail odbačene. Sva politička odgovornost prebačena je na bivšu ministricu gospodarstva Martinu Dalić, a premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić prošli su bez ogrebotine. Ipak, svi oni našli su se u žrvnju Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, koje je ovog tjedna objavilo i obrazloženje konačne odluke u slučaju Zdravka Marića
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo je, na maratonskoj sjednici u prosincu, da su Martina Dalić i Zdravko Marić povrijedili načela obnašanja javne dužnosti prema odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa u slučaju Agrokor, no za kršenje tih odredbi nije predviđena sankcija. Postupak protiv Andreja Plenkovića pokrenut je u rujnu 2018. i još uvijek traje.
U slučaju Zdravka Marića, bivšeg Agrokorovog izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, Povjerenstvo je utvrdilo kako je svojim aktivnim sudjelovanjem u procesu rješavanja nastale financijske krize 'propustio zaštititi vlastitu vjerodostojnost i nepristranost u obnašanju javne dužnosti'. Termin 'aktivno sudjelovanje' odnosi se na sastanke s predstavnicima Agrokora 19. i 26. veljače te 3. ožujka 2017. godine, kao i na sastanke tzv. grupe Borg, neformalne radne skupine okupljene u svrhu rješavanja krize, 22., 23. i 26. veljače te 7. travnja iste godine.
Zdravko Marić očitovao se već na samu odluku Povjerenstva o pokretanju postupka protiv njega u siječnju 2018. Tada je, između ostalog, naveo da je u svim poslovima i zadacima na dužnosti ministra vođen isključivo javnim interesom i javnom dobrobiti. Istaknuo je da je prestankom radnog odnosa u Agrokoru prestao i bilo kakav njegov privatni interes u tom koncernu ili bilo kojoj njegovoj sastavnici, a time i mogućnost utjecaja na njegovu nepristranost, te da nije dioničar ni udjeličar, niti ima pravo na bonuse ovisno o poslovnom rezultatu ili udjele u dobiti u bilo kojem dijelu Agrokora.
Sastanak s Todorićem 'po izričitom naputku predsjednika Vlade'
Vezano uz sastanak s Ivicom Todorićem 3. ožujka 2017., Marić je naveo da ga je dogovorila Vlada, s ciljem minimaliziranja utjecaja i posljedica krize u Agrokoru na gospodarsko, socijalno i financijsko stanje u Hrvatskoj, u sklopu sagledavanja opsega i dubine problema i mogućih posljedica na gospodarski rast i financijsku stabilnost države. S Todorićem se sastao 'po izričitom naputku predsjednika Vlade Republike Hrvatske, kako bi mu prenio zabrinutost' zbog stanja u Agrokoru.
'Sastanak je trajao vrlo kratko te tom prilikom dužnosnik nije iznosio stavove, mišljenja, prijedloge, zaključke, niti prenosio povlaštene informacije koje bi omogućile ostvarivanje bilo čijih privatnih interesa, koji bi bili u suprotnosti s javnim interesom. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske imao je puno povjerenje u dužnosnika da će na navedenom sastanku prenijeti naputak predsjednika Vlade Republike Hrvatske, što je isti i učinio', prenosi Povjerenstvo.
Martina Dalić u svom očitovanju navela je da, prema njenom sjećanju, niti na inicijalnom sastanku predstavnika Vlade s Todorićem i članom Uprave Agrokora Ivanom Crnjcom, održanim 26. veljače, ministar Marić nije zastupao bilo kakve stavove, iznosio mišljenja, prijedloge ili slično. Drukčije sjećanje ima Božo Petrov, koji je naveo da je Marić na tom sastanku spominjao HBOR-ove programe koji bi se mogli iskoristiti kao rješenje za dobavljače Agrokora, naglašavajući da bi trebalo voditi računa o instrumentima osiguranja u vidu nekog od trgovačkih društava u sastavu Agrokora. Marić je, ustvrdio je Petrov, upozoravao na potrebu konzultacija s Europskom komisijom u slučaju bilo kakvog sudjelovanja države u rješavanju problema Agrokora, kao i na postojanje nedoumica o utjecaju takvih mjera na stanje javnih financija.
Na sjednici Povjerenstva u travnju prošle godine Marić je usmeno dopunio ranija očitovanja, rekavši da mu je na sastanku 26. veljače bilo postavljeno pitanje o eventualnoj mogućnosti financiranja putem HBOR-a, na što je dao općenite mogućnosti, informacije dostupne svima te upozorio na potrebu da se u svim situacijama treba voditi računa o državnim potporama i tržišnom natjecanju. Božo Petrov u svom je usmenom očitovanju pak otkrio da je sam premijer Plenković pitao Marića na koji način država može pomoći u slučaju Agrokora.
I u očitovanju na obnovu postupka, nakon što je iscurio iskaz Martine Dalić USKOK-u s informacijom o inicijalnom sastanku s Ivicom Todorićem i predstavnicima Agrokora 19. veljače 2017., kojemu su Dalić i Marić također prisustvovali po nalogu premijera Plenkovića, ministar financija ostaje pri svojim prethodnim očitovanjima.
Po pitanju sastanka 19. veljače, naveo je da se ne sjeća precizno je li tom prigodom primio prezentaciju o stanju u Agrokoru, ali ne otklanja tu mogućnost obzirom da je bio niže rangirani u odnosu na Martinu Dalić te bi moguće preuzimanje prezentacije bilo u skladu s njegovim dužnosničkim rangom. Informaciju o tome da je Marić preuzeo prezentaciju Agrokora iznijela je u svom iskazu Martina Dalić.
Marićev stav bio je i ostao da se nije aktivno uključio i nije iznosio osobne stavove i mišljenja, niti predlagao moguća rješenja financiranja Agrokora te da je uvijek postupao štiteći javni interes, a ne nečiji privatni. Istaknuo je i da se na navedenim sastancima nisu donosile bilo kakve odluke ili zaključci te da je njegova uloga bila pasivna.
Aktivno sudjelovanje Zdravka Marića utvrđeno je, međutim, temeljem nekoliko činjenica: on je bio osoba od povjerenja premijera Plenkovića, sudjelovao je u okupljanju grupe Borg i bio prisutan na većem broju njihovih sastanaka, sudjelovao je u raspravi koja je rezultirala kandidatom izvanrednog povjerenika te je na dva sastanka s predstavnicima koncerna Agrokora imao ulogu i zadaću koju mu je povjerio Plenković.
Povjerenstvo je zaključilo da je takvim aktivnim sudjelovanjem Marića u procesu rješavanja krize ugroženo povjerenje u njegovu nepristranost u obnašanju dužnosti ministra, s obzirom na njegovu povezanost s Agrokorom, koja proizlazi iz prethodnog radnog odnosa u toj tvrtki neposredno pred stupanje na javnu dužnost. Naglašava se da povjerenje u nepristranost, načelno, može biti narušeno pristranošću u korist, ali i na štetu određenog subjekta.
Što podrazumijeva institut izuzimanja?
Osim toga, Marić je u svom očitovanju, ali i u nekim medijskim istupima, navodio da će se izuzeti od donošenja odluka koje se tiču Agrokora, ali je ipak aktivno sudjelovao u rješavanju krize. Povjerenstvo, naime, tumači da institut izuzimanja podrazumijeva izuzimanje od svih radnji, odnosno sudjelovanja u procesu odlučivanja, koje uključuje sudjelovanje u raspravljanju i predlaganje odluka, a ne samo izuzimanje od formalnog donošenja odluke.
Upravo zbog svoje ranije povezanosti s Agrokorom, Marić se u određenim situacijama - prilikom odobravanja kredita HBOR-a Jamnici, Zvijezdi, Ledu, PIK-u Vrbovec i Belju - deklaratorno izuzimao, zbog čega je Povjerenstvo zaključilo da je bio svjestan dvojbenosti postupanja u ovim situacijama.
'No unatoč tome, nakon što se već prethodno izuzimao, dužnosnik je prisustvovao i aktivno sudjelovao na predmetnim sastancima. Također, okolnost ranijeg zaposlenja dužnosnika bila je povod za izglasavanje nepovjerenja ministru u Hrvatskom saboru, koje je u velikoj mjeri bilo medijski popraćeno, što ukazuje na to da je javnost o toj okolnosti bila informirana i upoznata. Stoga je, imajući u vidu sve ove okolnosti, dužnosnik u predmetnom slučaju bio dužan postupati s povećanom pažnjom', konstatira Povjerenstvo.