Francuska zastava nalazi se na bazilici od 1856. godine, kada ju je Otomansko Carstvo poklonilo francuskom caru Napoleonu III i do današnjeg dana ostala je u njihovom posjedu kroz razne međunarodne ugovore. Crkva se navodi kao jedan od četiri francuska posjeda u Svetoj zemlji.

Francuski predsjednik Jacques Chirac također je tijekom posjeta Jeruzalemu 1996. godine izazvao incident, odbivši ući u crkvu dok je izraelski vojnici koji su ga pratili nisu napustili.

Crkva svete Ane najbolje je očuvana križarska crkva u Jeruzalemu. Označava tradicionalno mjesto doma Ane i Joakima, roditelja Djevice Marije, kao i njezino rodno mjesto. Smještena sjeverno od brda Hrama, oko 50 metara unutar vrata Svetog Stjepana ili Lavljih vrata, crkva se nalazi u dvorištu s drvećem, grmljem i cvijećem. Njezin mir u suprotnosti je s užurbanim ulicama i uličicama muslimanske četvrti.

Novi zavjet ne govori ništa o Marijinu rodnom mjestu. Međutim drevna tradicija, zabilježena u apokrifnom Jakovljevom evanđelju, koje potječe iz oko 150. godine poslije Krista, smješta kuću njezinih roditelja u blizinu područja Hrama. Crkva sagrađena oko 450. godine na mjestu Svete Ane bila je posvećena 'Mariji tamo gdje se rodila'.

Crkvu su uništili Perzijanci 614. godine; obnovljena je i ponovo uništena, ovaj put u napadu muslimana 1010. godine. Građevinu koju danas vidimo izgradili su križari 1140. godine i kasnije je proširili produživši fasadu nekoliko metara.

Kada je veliki vojskovođa Saladin opet zauzeo grad 1189. godine, crkva je pretvorena u islamsku teološku školu. Arapski natpis može se vidjeti iznad glavnog ulaza. Godine 1856. istanbulski sultan ponudio je to mjesto Francuzima zahvaljujući njihovoj podršci tijekom Krimskog rata. Francuzi su obnovili crkvu i povjerili je Misionarima Afrike, poznatim i kao Bijeli očevi, koji se danas brinu za nju.