Prvo se začula policijska sirena, a zatim obavijest preko megafona: 'Poštovani predavači, obavještavamo vas da počinje blokada Filozofskog fakulteta.'

Tako je 2. studenoga prošle godine započeo val studentskih blokada Sveučilišta Novog Sada u Srbiji.

Olga Pantić, studentica prve godine komunikologije, u to vrijeme bila je na smjeni u sveučilišnoj menzi. Napustila je posao i pridružila se kolegama kada je čula najavu. Od tada je fakultet postao njezin dom: ondje jede, spava i živi.

'Toliko sam se navikla da se zapravo ovdje osjećam ugodnije nego kod kuće', rekla je za Deutsche Welle (DW).

'Sve se vrti oko blokade. To je kao posao, pogotovo prije velikih prosvjeda.'

Studenti su od samog početka bili potpuno jasni oko svojih zahtjeva, među kojima su i politička i kaznena odgovornost za rušenje nadstrešnice na ulazu u novosadski željeznički kolodvor u studenom prošle godine, pri čemu je poginulo 15 ljudi, a dvoje ih je teško ozlijeđeno.

Grupa je nakon toga otvorila vrata studentima drugih fakulteta koji su željeli naučiti kako pokrenuti blokade.

'Često im dajemo da koriste naš amfiteatar i učionice za sastanke i planiranje toga kako pokrenuti blokade, kako organizirati plenarne sjednice. Neki fakulteti čak su održali svoje prve skupštine na našem fakultetu', rekla je Tatjana Rašić, također studentica.

Za nekoliko tjedana gotovo cijelo sveučilište je stalo.

'Svi smo sinkronizirani'

Tri mjeseca kasnije studenti, koji su se nekoć borili s time da dođu na jutarnja predavanja na vrijeme i poštuju rokove za predaju eseja, rade poput dobro podmazanog stroja.

Odluke se donose na temelju izravne demokracije na plenarnim skupštinama, uz timove posvećene širokom rasponu zadataka, uključujući logistiku, odnose s javnošću i isporuku higijenskih potrepština.

Pantić je predstavnica svog fakulteta u timu za sigurnost studenata cijelog sveučilišta. Ovaj tim upravlja prosvjedima, zaustavlja promet, usmjerava prosvjedne marševe i brine se za to da sve mirno prođe.

'Imamo koordinatore i delegate. Svaki koordinator ima walkie-talkie za komunikaciju i oni govore delegatima što da rade, kada da krenu, kada da stanu. Svi smo sinkronizirani i slušamo jedni druge', rekla je za DW.

Sigurnost je prioritet

Nakon višestrukih fizičkih napada na prosvjednike, zaštitarski tim formirao je posebnu postrojbu poznatu kao Dabrovi.

'Dabrovi nose motociklističku opremu i kacige koje ih štite u slučaju da ih udari auto. Fizički su najjači među studentima i prvi će istrčati ispred vozila ako treba', rekla je Pantić.

Svaki fakultet ima svoj zaštitarski tim koji prati tko ulazi i izlazi iz zgrade. Studenti strojarstva razvili su i aplikaciju za praćenje sudionika i zaustavljanje nepozvanih gostiju.

'To su ljudi koji su pravili probleme vrijeđanjem, špijuniranjem ili otkrivanjem informacija s plenarnih sjednica. Koordiniramo to na cijelom sveučilištu: ako je netko na jednom fakultetu na crnoj listi, ne može ni na druge fakultete', objasnila je Pantić.

Plenarne skupštine su 'teži, ali pravedniji put'

Studenti su jako ponosni na činjenicu da su plenarne skupštine otvorene za sve koji žele sudjelovati i da se na njima donose sve odluke pokreta.

'Svaka odluka koja se tiče blokade donosi se na licu mjesta većinom glasova. To je jedini legitiman način djelovanja naše zajednice', rekao je student Nemanja Ćurčić.

Ponekad tim skupštinama prisustvuju stotine studenata. Rasprave mogu trajati satima jer svatko ima pravo govoriti i dati svoj doprinos.

'To može biti iscrpljujuće', rekao je Ćurčić za DW, 'ali mi studenti ne vjerujemo u predstavničku demokraciju. Vidjeli smo njene mane. Kad nas pojedinci predstavljaju, uvijek ima mjesta za korupciju i osobne programe. Mi to ne želimo. Izabrali smo teži, ali pravedniji put.'

Što dalje s prosvjednim pokretom?

Svjetska pop zvijezda Madonna nedavno je na Instagramu objavila da se u Srbiji odvija najveći studentski prosvjed od 1968. godine. Neki analitičari slažu se s time.

Pokret je izazvao prosvjede u gotovo svim općinama u Srbiji - pridružili su im se učitelji, odvjetnici, medicinski stručnjaci i mnogi iz IT sektora, a i doveli su do ostavke srbijanskog premijera Miloša Vučevića i gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića.

Kamo sve to vodi?

'Oni su trenutno najlegitimnija politička snaga u zemlji', rekao je Ognjen Radonjić, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu. 'Kad bi predložili i sudjelovali u stvaranju političke platforme - kakav god oblik ona imala - to bi bila jedina platforma sa stvarnim izgledima za uspjeh.'

Za sada, međutim, studenti ostaju vrlo nepovjerljivi prema pripadnicima svih oporbenih subjekata u Srbiji - od aktivističkih skupina i nevladinih organizacija do političkih stranaka. Također su odbacili prijedloge poput formiranja prijelazne vlade da bi se osigurala institucionalna stabilnost, kao i pošteni izborni uvjeti.

'Mislim da im u ovom trenutku ne treba ništa nametati', rekao je Radonjić za DW. 'Vjerujem da će s vremenom sazreti. Moramo ih pustiti. Boje se vanjskih utjecaja i infiltracije i pokazuju neke zatvorene tendencije, ali to je razumljivo s obzirom na sve kroz što su prošli.'

Radonjić je naglasio da je struktura pokreta njegova najveća zaštita. 'Vlada se od početka pokušava infiltrirati među njih, ali dokle god zajednički donose odluke, ti infiltratori nemaju utjecaja. Osim toga, nemaju vođe, pa vlast nema koga podmititi ili javno diskreditirati', rekao je.

No o mogućim načinima izlaska iz krize već se raspravlja na plenarnim skupovima, a studenti pomno procjenjuju sve javno predložene modele.

'Potpuno smo svjesni svoje moći u društvu u ovom trenutku. Zato pažljivo razmatramo svaki korak, svaku javnu izjavu i svako pitanje koje iznesemo na stol', rekla je Rašić.

Studenti prije svega očekuju ispunjenje svojih zahtjeva jer bez toga, kažu, nema nade za pravdu u Srbiji.