O rezultatima analize uzorka gaziranog pića iz Rijeke i kako je do kontaminacije lužinom moglo doći, u Dnevniku Nove TV govorio je Ernest Meštrović, prodekan na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu. Za RTL Danas o opasnosti visokih koncentracija lužina i kiselina govorila je Branka Levaj, profesorica za Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu
Kakva je to lužina pronađena u uzorku iz Rijeke objasnio je Ernest Meštrović, prodekan fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. "To je vrlo koncentirarana lužina. Ne znamo još je li kalijeva ili natrijeva. No to su sredstva koja se koriste u širokoj upotrebi za odmašćivanje, slikovito, to je sredstvo za čišćenje pećnica", rekao je za Dnevnik Nove TV.
Reporterka Anja Perković pitala je i je li moguće da je ta lužina dospjela u proizvodnom procesu u staklenu bočicu.
"To je teško reći, malo vjerojatno. To je izrazito visoka koncentracija... Najbolje bi bilo krenuti s druge strane, pitati proizvođača koristi li tu supstancu i u kojoj koncentraciji. Kad bi to imali, mogli bi lakše reći je li moguće, teoretski, poznavajući proces, kontrolu kvalitete koju koriste proizvođači i vjerujem da ovaj ima u svom propisu, mala je vjerojatnost, gotovo nemoguća da je to došlo iz proizvodnog procesa", kaže Meštrović koji dodaje kako je posao policije da utvrdi kako se sredstvo našlo u boci. "Ono sto je najgore, često ljudi koriste ambalažu od pića i stavljaju sredstva za čišćenje. Nadam se da to nije bilo u ovom slučaju", rekao je.
Prošlo je nekoliko dana otkad se javnošću proširila vijest kako je u riječkoj bolnici zaprimljen dječak s teškim oštećenjem jednjaka nakon konzumacije mineralne vode. Analiza je pokazala kako se u mineralnoj nalazila opsasna lužina čiji je pH vrijednosti 13,6, izuzetno opasna.
RTL-ova je reporterka Katarina Brečić razgovarala s Brankom Levaj, profesoricom i obnašateljicom dužnosti dekana Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.
"Pa to je zapravo gotovo maksimalna koncentracija jer maksimalna iznosi pH od 14. Radi se o opasnoj koncentraciji", kazala je profesorica Levaj i dodala kako je lužina inače bezbojan kad se otopi, a otapa se u vodi što znači da je u principu nitko ne može primijetiti ako se slučajno pomiješa s vodom.
"Lužina se koristi za čišćenje i pranje može biti u različitim sredstvima. U industriji se isto koristi za ispiranje pogona i zaista se pogoni za proizvodnju bezalkoholnih pića peru s lužinom. Samo što je ona vrlo niske koncentracije od 1 do 3 posto, to su. U tim zatvorenim sustavima se ispiru cijele linije, svi cjevovodi i slično, tankovi. Onda slijedi ispiranje s vodom i ispiranje s kiselinom za neutralizaciju, pa opet ispiranje s vodom. Stroga kontrola pH je obavezna i mora biti neutralan", objasnila je profesorica Levaj te dodala kako je teško zaključiti potječe li ona iz proizvodnih pogona.
"To je isto mjesto, van linija zatvorenog sustava gdje se puni i do tisuću boca u sat vremena, gdje se provodi i zatvaranje boca, a tamo se provodi stroga kontrola. Gdje se te su linije pod strogom kontrolom, imaju nekoliko više kritičnih točaka koje se prate", kazala je.
Na pitanje je li netko u objektu proizvodnje mogao uliti lužinu u mineralnu vodu, profesorica Levaj je pojasnila kako se ipak radi o bočicama koje i mi svakodnevno koristimo za različite stvari.
"Znamo svi iz svakodnevnog života da su te bočice koje raznorazne koristimo, pa tako eto, i od mineralne vode. Ponekad nam posluže i za natočiti i vino i ocat i ulje i tko zna što ja ne mogu pretpostaviti što je netko negdje mogao natočiti, ali znamo svi iz iskustva da ih koristimo za svašta", komentirala je i istaknula da se slične lužine koriste u domaćinstvu kao sredstva za čišćenje koje su jednako jako opasne za tijelo i organizam.
Tportal je i na WhatsAppu
Želite dobivati najvažnije vijesti dana na WhatsApp: Zapratite tportalov kanal OVDJE i kliknite 'Prati'