Pod naletom hladnoće, ponegdje i snijega, mnogi u unutrašnjosti, pa i na dijelu Jadrana, vjerojatno polako zaboravljaju toplinu studenoga. A on je bio jedan od najtoplijih u povijesti mjerenja, u Makarskoj i Splitu, primjerice, čak najtopliji do sada, od 1948. godine, barem prema preliminarnim analizama. Na zagrebačkome Griču šesti najtopliji u nizu koji je počeo davne 1862. godine. Zbog njega, kao i po odstupanjima od prosjeka sličnoga mu rujna, cijelu će jesen kolege klimatolozi, nakon podrobnih analiza, uskoro ocijeniti vrlo toplom, u mnogim mjestima čak i ekstremnom. Premda je listopad u Hrvatskoj bio ‘samo’ prosječan i topao.

2012.

Slično kao listopad ocijenjeni su još siječanj, travanj i svibanj, dok su ostali mjeseci bili topli do ekstremno topli, a samo je veljača diljem Hrvatske bila hladnija od prosjeka. Stoga je srednja temperatura dosadašnjeg dijela godine, a i posljednjih 12 mjeseci, na postaji Zagreb Grič čak druga najviša od 1862.! Odmah iza 2007. godine te za 0,1°C viša od 2000. godine, čije je razdoblje siječanj-prosinac bilo najtoplije. Do sada! A vjerojatno i u buduće, jer prognoze za prosinac ne upućuju na neku dugotrajniju iznadprosječno visoku temperaturu. Dapače! U Zagrebu i okolici vjerojatnije je manje negativno odstupanje od prosjeka, čemu će osobito pridonijeti prva polovica mjeseca. Slična je prognoza i za većinu kontinentalne Hrvatske, dočim je na Jadranu izgledniji barem malo topliji prosinac od prosječnog, napose u Dalmaciji.

Zima

Dugoročne prognoze za cijelu zimu nisu ujednačene. Neki kompjutorski modeli, primjerice meteorološke službe Velike Britanije, daju povećanu vjerojatnost za negativno odstupanje od srednje sezonske temperature u većini Hrvatske, a prema izračunima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u Readingu, također u Velikoj Britaniji, izglednije je pozitivno odstupanje diljem Hrvatske, osobito na Jadranu. Nije zgoreg spomenuti da se modeli ECMWF-a već dugi niz godina pokazuju prilično vjedodostojnima za naš dio Europe, i prema mnogobrojnim su analizama jedni od najboljih u svijetu.

Prema prognozama ECMWF-a, ukupna količina oborine tijekom zime 2012/13 u Hrvatskoj najvjerojatnije će biti većinom manja od prosječne, a srednji tlak zraka viši od prosjeka, pa bi se moglo zaključiti kako će nad našim područjem prevladavati djelovanje anticiklone, osobito u siječnju i veljači.

Klimatske promjene

Premda priložene slike ocjena odstupanja temperature po sezonama nisu dovoljne za potpuno komentiranje klimatskih promjena, neka se obilježja mogu zamijetiti. Primjerice, uočljivo je izraženije odstupanje od prosječnih vrijednosti u toplijem dijelu godine, najčešće ljeti, pri čemu je zanimljivo primijetiti kako su u posljednjih 10 godina samo dva ljeta, i to ne diljem Hrvatske, bila prosječne temperature, a nigdje nije zabilježeno ljeto hladnije od prosječnog, koje se prema standardu Svjetske meteorološke organizacije, izračunava iz razdoblja 1961.-1990. godina. U ostalim je sezonama bila češća pojava prosječne temperature, osobito zimi, kada je i ‘čak’ četiri puta bilo hladnije nego što je uobičajeno, a samo je zima 2006/07 bila ekstremno topla.

Iznimno je mala vjerojatnost da će ova zima biti tako topla, kao i da će biti ekstremno hladna. Vjerojatnija je prosječna zima 2012/13, pa čak i malo toplija.

A kolika je vjerojatnost da će Konferencija o klimatskim promjenama, koja se ovih dana, od 26. studenoga pa sve do 7. prosinca održava u Dohi, polučiti kvalitetnim zaključcima i izvedivim postupcima i mjerama za ljude, Zemlju i klimu, za kolektivnim dobrom, a ne samo pojedinačnim, teško je i ne zahvalno prognozirati. Valja nam se nadati da će se dogovoriti više od toga da će se samo nastaviti dogovarati... Vrijeme je za djelovanje i promjene dosadašnjeg ponašanja! I zbog nas samih, i zbog drugih... i naše djece...