Nakon što je prije pola godine u Njemačkoj vlast preuzela koalicija socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza (SPD), ministrice vanjskih poslova Zelenih Annalene Baerbock i liberalnog ministra financija Christiana Lindnera (FDP), manje od polovine birača danas vjeruje da će taj savez izdržati cijeli mandat. Prema prošlotjednom istraživanju agencije Civey za augsburški dnevnik Allgemeine, 47 posto njemačkih birača potvrdno je odgovorilo na pitanje hoće li koalicija izdržati do redovitih izbora u jesen 2025., piše Večernji list.

Ponuđeni odgovor “u svakom slučaju” zaokružilo je 19 posto, a “vjerojatno” 28 posto anketiranih. Među pristašama Semafor koalicije (nazvanoj tako po bojama stranačkih zastava), najviše onih koji su uvjereni u ustrajnost vlade ima među biračima SPD-a, njih 80 posto.

Poput sličnih ranijih anketa u kojima se ocjenjuje uspješnost neke vlade nakon prvih šest mjeseci vladavine, ni ova anketa zasigurno nije pravo mjerilo uspješnosti ili neuspješnosti vlade Olafa Scholza, ali pokazuje trenutačno raspoloženje njemačkih birača i ono čime su oni (ne)zadovoljni tijekom dosadašnje vladavine koalicije. Iako je potpisanim koalicijskim ugovorom glavni cilj nove vlade bila obnova zemlje, borba protiv klimatskih promjena, zaokret u prometu te nastavak projekata mirovinske reforme i socijalne politike, pandemija koronavirusa te prije svega rat u Ukrajini i uvedene sankcije Rusiji promijenili su postavljene prioritete i odredile novu politiku “ponovnog pokretanja” Njemačke.

Suzdržani i uvijek odmjereni kancelar Olaf Scholz, kojem su kritičari predbacivali nedostatak dijaloga s onima koji misle drukčije, morao je napraviti zaokret jer je rat zahtijevao da se potpuno iznova postave prioriteti. Promjena prioriteta ili bolje rečeno brzina zaokreta pogotovu je bila razvidna nakon njegova premijernog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama i razgovora s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, a ponajprije se odnosila na sigurnosnu i energetsku politiku Njemačke koja je dobila prednost u odnosu na zaštitu klime.

Kancelar je, zamjećuju analitičari, tada promijenio svoj i odnos svoje vlade prema ruskoj invaziji i uvođenju oštrih sankcija Rusiji uz najavu osnivanja posebnog fonda od 100 milijardi eura za opremanje njemačke vojske (Bundeswehra) i odvraćanja od mogućeg ugrožavanja sigurnosti Njemačke, piše novinar Večernjg lista Stipe Puđa.

Za trenutačnu 'nesklonost' Njemačke Hrvatima piše da je razlog to što je gotovo potpuno zamrla suradnja hrvatskih političkih stranaka s njemačkim strankama iste ili slične političke orijentacije te u tom dijelu naglašava kako se u prvom redu misli na izostanak suradnje hrvatskog SDP-a i njemačkog SPD-a, liberalnih stranaka s njemačkim Liberalima (FDP), ali i stranke Možemo! s njemačkim Zelenima. Također navodi i kako Hrvatski narodni sabor BiH, koji je krovna politička organizacija Hrvata u BiH, nema svoj ured u Berlinu, kao što ga nema ni u Bruxellesu ni Parizu.