Karadžić, koji je 90-ih godina bio predsjednik Republike Srpske, proglašen je 24. ožujka krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini prvostupanjskom presudom koju je izreako Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Taj je sud u srijedu odbacio Karadžićev zahtjev da žalbeni postupak prati na slobodu, ali je naredio da se preispitaju zdravstveni uvjeti u pritvorskoj jedinici u Scheveningenu. Karadžić (70), je zatražio saslušanje objasnivši da ga na to sile zdravstveni uvjeti u pritvoru i u 10-minutnom obraćanju sucu rekao je da mu je izrečena presuda nepravedna.

Na pitanje suca Theodora Merona da izravno objasni svoje zdravstvene tegobe Karadžić je rekao da mu se u osam godina zdravlje pogoršalo u pritvoru, a to pripisuje 'zloćudnosti' u pritvorskoj jedinici zbog čega su već umrli neki pritvorenici. Uvjeti su 'iz 19. stoljeća , kao u nekom komunističkom ili turskom zatvoru', rekao je Karadžić.

'Nikome nije palo na pamet da istraži visoku razinu zloćudnosti', rekao je Karadžić, po profesiji psihijatar koji je u bijegu od pravde radio kao duhovni iscjelitelj u Beogradu kada je bio uhvaćen 2008. Sudac Meron odbacio je Karadžićev zahtjev da bude pušten na slobodu, ali je rekao da će nadležna tijela ispitati zdravstvene uvjete.

Karadžić je u srijedu zatražio i noviji model laptopa što mu je potrebno radi pripreme žalbe na presudu jer mu je postojeći IBM-ov model prespor, a nema ni pristup internetu.

'U nekim zatvorima u Europi ljudi imaju pristup internetu, kontroliran naravno. Oni mogu pratiti razvoj znanosti', rekao je Karadžić.

Pritvorskom jedinicom u Scheveningenu upravljaju nizozemske vlasti za račun ICTY-ja, ali i Međunardonog kaznenog suda (ICC) koji je također smješten u Den Haagu.

Opremljen dvoranom za vježbanje i prostorom za tenis, knjižnicom i kuhinjom u kojoj zatvorenici mogu pripremati domaću hranu, taj se zatvor smatra jednim od najkomfornijih na svijetu.