"Moramo se ponašati kao što se ponaša Europa. U svakom slučaju, ono što odluči Njemačka; a pitanje je koliko Njemačka može akumulirati i primati još ljudi. O tome sve ovisi. Vidimo da se ipak zaoštravaju ti kriteriji, prema tome, morat će i Hrvatska zaoštravati kriterije", kazao je Karamarko novinarima po završetku radnog sastanka nove hrvatske Vlade održanom u Banskim dvorima.

Novinare je zanimalo hoće li Hrvatska postaviti žicu na svoje granice, kao što je to učinila Slovenija, a Karamarko kaže da će se Hrvatska ponašati kao Europa, ali neće dopustiti da bude slijepo crijevo.

"Slovenija je dio Europe i sa Slovenijom očito trebamo neke stvari dogovarati. U svakom slučaju, nećemo dopustiti da mi postanemo slijepo crijevo", naglasio je.

Upitan znači li to postavljanje žice, Karamarko ponavlja: "Nećemo dopustiti da postanemo slijepo crijevo. A na koji način, to će biti donešena odluka. (...) ne znam kakve će biti tehnikalije, ovisi što ćemo dogovoriti s našim saveznicima".

Kazao je i kako će novi ministar unutarnjih poslova poslova Vlaho Orepić najvjerojatnije otići u ponedjeljak na sastanak sa europskim kolegama o pitanju izbjeglica te obnoviti komunikaciju s Bruxellesom i susjednim zemljama o tom pitanju.

Ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a okupit će se u ponedjeljak na neformalnom sastanku u Amsterdamu, na kojem će, između ostaloga, razgovarati o mogućnosti produljenja privremenih kontrola na unutarnjim granicama unutar schengenskog prostora.

Pod pritiskom masovnog priljeva izbjeglica u Europsku uniju do sada je šest zemalja uvelo privremene granične kontrole.

Granična kontrola na unutarnjim schengenskim granicama može se privremeno uspostaviti u slučaju sigurnosnih prijetnji i zbog izvanrednih događaja, a može potrajati do tri mjeseca, s mogućnošću produženja. No, u svim takvim slučajevima jednostranog djelovanja, članice Schengena moraju o tome obavijestiti Europsku komisiju i druge članice, te navesti razloge koji su ih naveli na taj potez.

Njemačka bi htjela produljiti mogućnost kontrola i do dvije godine, a za to treba dokazati da postoji trajne manjkavosti na vanjskim granicama Schengena.

"Postoji ta mogućnost i Komisija je spremna koristiti taj mehanizam bude li potrebe, ali on još nije pokrenut jer trenutačno nismo u takvoj situaciji. Međutim, ministri unutarnjih poslova imat će prigodu u ponedjeljak razgovorati o tome. Na dnevnom redu je rasprava o tome što se može poduzeti kada istekne rok za privremenu suspenziju schengenskog prostora", rekla je glasnogovornica Komisije Natasha Bertaud.