Odlučeno je to na dvodnevnom plenarnom zasjedanju, održanom 18. i 19. siječnja u Zagrebu pod predsjedanjem predsjednika HBK, zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, a priopćio je u srijedu Tiskovni ured HBK.

U radnom dijelu zasjedanja biskupi su razmotrili pitanje pandemije bolesti COVID-19 i njenog utjecaja na život i djelovanje Crkve i širi društveni kontekst te su upoznati s razmjerima šteta uzrokovanih velikim potresima u ožujku i prosincu prošle godine koji su pogodili ponajviše područje Zagrebačke nadbiskupije i Sisačke biskupije.

Nadbiskup Puljić istaknuo je u uvodnom dijelu zasjedanja poteškoće i iskušenja koje je na svjetskoj razini izazvao koronavirus poremetivši brojne planove i programe, uzrokujući otkazivanje brojnih susreta ili njihovo održavanje na daljinu. "Podsjetio je na riječi pape Franje da je pandemija ostavila duboki trag u svima nama, te poremetila i značajno izmijenila razne sfere života te kako su prinudne obustave i odgode vjerskih događanja mnoge svećenike nagnale na traženje novih načina pastoralnog djelovanja", navodi se, među ostalim, u priopćenju.

Nadbiskup Puljić prenio je i "želju biskupa da budu blizu svima koji su pogođeni tom opakom bolešću kao i potresom koji je prouzročio golemu patnju i stradanje".

"Uz izraze blizine i dobrote koje su pokazali ljudi u zemlji i inozemstvu, lijepo je bilo vidjeti, rekao je predsjednik HBK, predstavnike Katoličke i Pravoslavne Crkve zajedno na terenu s ugroženim ljudima", priopćio je Tiskovni ured HBK.

Prioritet je zbrinjavanje ljudi

Na zasjedanju je istaknuto da prioritet mora biti zbrinjavanje ljudi koji su ostali bez svojih domova te da im se trebaju osigurati uvjeti za dostojan život, a u tom smislu posebna je pozornost posvećena aktivnostima koje je Hrvatski Caritas kao ustanova HBK poduzeo s ciljem pomaganja stradalnicima na potresom pogođenom području.

"Nakon što su istražene različite mogućnosti odlučeno je da će se stradalim obiteljima pomoći stambeno-modularnim kontejnerima u kojima se mogu zbrinuti četveročlane obitelji. U taj projekt Hrvatski Caritas ušao je zajedno s Caritasom Internationalis i Suverenim malteškim redom te sredstvima prikupljenima kako u Hrvatskoj tako i u hrvatskim katoličkim misijama u inozemstvu", navodi se u priopćenju.

"Za prvu ruku" naručeno je 100 stambenih modula od kojih je dio već predan na korištenje stradalim obiteljima a u planu je narudžba još 100 smještajnih jedinica.

"Osim toga biskupi su odlučili da će nakon već realizirane donacije od 7 milijuna kuna za neposrednu pomoć stradalima izdvojiti još 10 milijuna kuna za pomoć stradalim župama Zagrebačke nadbiskupije i Sisačke biskupije", navodi se u priopćenju.

Biskupi su na zasjedanju usvojili i zajedničku poruku pod naslovom "Vjernici pred izazovom pandemije i potresa" želeći, kako se navodi, i na taj način izraziti pastirsku brigu i duhovnu blizinu kao i potaknuti na konkretno djelovanje.

U Zagrebačkoj nadbiskupiji stradalo 220 crkvenih objekata, u Sisačkoj biskupiji 71

U Zagrebačkoj nadbiskupiji sveukupno je u potresima, uključujući objekte središnjih ustanova i župa, oštećeno 220 crkvenih objekata, a u Sisačkoj biskupiji stradao je 71 crkveni objekt.

U Zagrebačkoj nadbiskupiji oštećena je 101 župna crkva od kojih je 33 izvan uporabe, a 47 župnih kuća i 64 kapele su djelomično ili potpuno izvan uporabe, a u Sisačkoj biskupiji je, prema posljednjim podacima, potpuno ili djelomično izvan uporabe 37 župnih crkava, 21 kapela te 20 župnih kuća.

Na zasjedanju su donesene i odluke o pojedinim mandatima u raznim tijelima HBK te je tako, budući da je dosadašnjem potpredsjedniku i članovima Stalnoga vijeća istekao mandat, kardinal Josip Bozanić izabran za potpredsjednika, a za članove Stalnoga vijeća HBK izabrani su đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor i apostolski administrator porečki i pulski Dražen Kutleša i gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.

Predsjedniku Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječkom nadbiskupu Đuri Hraniću povjeren je novi petogodišnji mandat, a uz ostale mandate u tijelima HBK na zasjedanju je osnovan poseban Odbor za migrante za čijeg je predsjednika izabran varaždinski biskup Bože Radoš.

Za novog pročelnika Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji izabran je svećenik Varaždinske biskupije dr. Mario Kopjar, a svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije dr. Đurica Pardon potvrđen je za voditelja Hrvatskog katoličkog biblijskog djela.