Haško tužiteljstvo tvrdi da se na sastanku vojnog i političkog vrha na Brijunima 31. srpnja 1995., na kojem je planirano oslobađanje okupiranih područja, zapravo dogovaralo o progonu srpskog stanovništva.

"Na Brijunima nije bilo nikakva dogovora o udruženom zločinačkom pothvatu. Takvih razgovora na Brijunima 31. srpnja nije bilo", rekao je Kehoe na posebnom ročištu na kojem obrana osporava optužnicu.

Po njegovim riječima i na brijunskom i na svim drugim sastancima političkog i vojnog vrha govorilo se o sprječavanju kaznenih dijela tijekom "Oluje" i nakon nje, a ne o njihovu planiranju ili poticanju

Kehoe se pritom osvrnuo na više puta citiranu rečenicu tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana izrečenu na brijunskom sastanku kako "moramo zadati takve udarce da Srbi praktično nestanu" i ustvrdio da se ona odnosi na napade na tzv. krajinsku vojsku, a ne na civilno stanovništvo.

Gotovinin je branitelj naveo i više sastanaka tadašnjih najviših hrvatskih dužnosnika - ministra obrane Gojka Šuška, ministra unutarnjih poslova Ivana Jarnjaka, zapovjednika Vojne policije Mate Laušića i drugih, na kojima se tražilo da se spriječe pljačka i palež nakon "Oluje" kako se ne bi, kako je rekao Šušak, heroji Domovinskog rata morali dovoditi pred sud.

Kehoe je ocijenio da Tužiteljstvo nije dokazalo ni neselektivno granatiranje, glavni "instrument" kojim je, kako drži to tužiteljstvo, izvršen progon srpskog stanovništva, "glavni cilj zločinačkog pothvata".

Suprotno tomu, tvrdi Kehoe, ciljevi hrvatskog topništva bili su vojni, a ne civilni i pritom su upotrebljavana samo dopuštena vojna sredstva. Topništvo je vodilo računa o minimiziranju kolateralnih žrtava, o čemu svjedoči i nalaz svjedoka vještaka po kojem je pri granatiranju Knina poginula samo jedna osoba, rekao je Kehoe.

U nastavku rasprave Gotovinin branitelj Luka Mišetić zatražio je da se odbace i točke optužnice koje se odnose na Gotovininu zapovjednu odgovornost te na ubojstva srpskih civila u "Oluji".

Mišetić je ocijenio da tužitelji nisu dokazali svoju tvrdnju da je Gotovina zapovjedno odgovoran za kaznena djela podređenih vojnika jer nije poduzeo "nužne i razumne mjere" da bi ih u tome spriječio.

Suprotno navodima iz optužnice, Gotovina je kao zapovjednik splitskoga Zbornog područja višekratno izdavao zapovijedi o sprječavanju pljačke i paleži te kažnjavanju nedisciplinirana ponašanja hrvatskih vojnika i nije mogao znati da njegove mjere nisu provođene na terenu, rekao je Mišetić.

Gotovinin odvjetnik također je od sudskog vijeća zatražio da odbaci točku optužnice koja se odnosi na ubojstva srpskih civila, jer smatra da ni po toj točki tužitelji nisu izveli uvjerljive dokaze i svjedoke.

Po Mišetićevim riječima, nema dokaza da je Gotovina znao ili je mogao znati da su njemu podređeni vojnici počinili ubojstva. Također, u dokaznom spisu ništa ne dokazuje da su žrtve obuhvaćene optužnicom "protupravno ubijene", a ne stradale u borbi, niti to da su u njima sudjelovali Gotovinini podređeni, kazao je Mišetić.

U nastavku raspravnog dana svoje argumente za odbacivanje optužnice iznijet će branitelji suoptuženih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača