Kekin ne misli da je Hrvatska tragičnim slučajem dvoipolgodišnje djevojčice došla do “točke preokreta”.

“Bojim se da bi bilo preuzetno reći da je ovo točka preokreta. Iskustvo nas uči, i to višedesetljetno, da kad HDZ obećava da smo došli do točke preokreta, da se sve uglavnom nastavi po starom”, kazala je Kekin na N1 i krenula u analizu:

“Kad stavite u malo širi kontekst, vidite da tragična priča o maloj Nikoll, da priča o dugovima u zdravstvu i izostanku lijekova, da priča o, recimo, gospodinu Horvatinčiću koji ide na fizikalnu terapiju umjesto da je u zatvoru, priča o tome da ljudi na Baniji i 100 dana nakon potresa i dalje nemaju vodu, priča o tome da mi u emerituse imenujemo profesore koji su optuženi za seksualno nasilje, da su to poglavlja jednog te istog romana, kojega nam piše HDZ već skoro 30 godina. I ima jednu zajedničku nit.

Ta nit je to da HDZ posmatra državu kroz svoju partiju, odnosno da partiju izjednačava s državom. Kada tako gospodarite državom, onda ćete dobiti to da se na čela institucija postavljaju podobni, a ne sposobni, ili da citiramo ministra Beroša, čiji je resor također u problemu, da stranka bira svoj put. A kada se postavljaju podobni a ne sposobni, onda će institucije prestati funkcionirati. Mi zadnjih godinu dana možemo vidjeti doslovno svakodnevno koliko su naše institucije nefunkcionalne. Priča o Nikoll je samo, na žalost, jedna tragična posljedica kompletnog nefunkcioniranja institucija i tu HDZ sigurno neće napraviti preokret”, smatra Kekin.”

Odgovorila je da je istina da je na zadnjim parlamentarnim izborima HDZ dobio većinu glasova, da je dobiva i dalje, ali je istaknula da je na posljednjim parlamentarnim izborima HDZ zaokružilo samo 17 posto biračkog tijela, te je zaključila da je na HDZ-ovoj strani odigralo i onih 53 posto glasača koji nisu izašli na izbore:

“Mi igramo igru koja se zove demokracija. U toj igri nemamo luksuz stajati po strani.”

Rekla  je i to da se po tome što je socijala jedan od sektora jako velikog ministarstva, pregolemog kako je kazala, vidi koliko je i socijala, kao i zdravstvo, suštinski nevažna HDZ-u.

“ U KB Nova Gradiška vidimo da imaju samo jednog kliničkog psihologa, a da dječjeg psihijatra nemaju niti blizu, morate ići 60 kilometara dalje da biste došli do najbližega.”

Pritom, objasnila je, nije riječ samo o nerazvijenosti područja. Na dječjeg psihijatra se u Puli na pregled čeka jednu godinu.

“Mentalno zdravlje itekako ide uz probleme poput socijale, siromaštva, nezaposlenosti itd.”, podsjetila je Kekin.

“Jedna vrsta reakcije i civilnog PTSP-a rekla bih da se već javlja u populaciji”, ocijenila je stanje nacije u ovom trenutku:

“Ekscesi kojima svjedočimo unazad godinu dana dijelom su uzrokovani jednom općom atmosferom neizvjesnosti, nesigurnosti, atmosfere u kojoj se epidemiološke mjere donose nelogično, nekonzistentno, znanstveno neutemeljeno, u kojoj se nepravedno provode. Svemu tome pridodao strah da najteže oboljeli neće moći doći do lijekova, što je sad i realnost. Nije čudo da su ljudi postali dezorijentirani, da ulaze u otpore, u agresiju.”

“Jako me je uznemirilo kad je premijer Plenković upozorio novinara ili nekog u Saboru neka ne govori neistine, da svi onkološki pacijenti ne mogu doći do lijekova. Kao da smo ludi, da ne vidimo”, dodala je.

Navela je još jedan primjer kako su posloženi prioriteti aktualne Vlade:

“Prije šest tjedana ministar Banožić je rekao da će u roku od tri do šest tjedana Vlada objaviti odluku o kupnji borbenih aviona. Imamo dvije ponude na stolu za borbene avione, jedna je teška 930 milijuna eura, a druga 1,6 milijardi dolara. Jedna i druga ponuda su teže od sveukupnog duga veledrogerijama koje Hrvatska duguje. Zanima me misli li Vlada zaista da je za osjećaj sigurnosti hrvatskih građana bitno da znaju da u hangaru imaju neke avione ili da znaju da, ako se razbole njihovi najmiliji, negdje mogu dobiti lijek?”, zaključila je Kekin.