izvješće pentagona

Kina bilda nuklearni arsenal: Do 2030. imat će 1000 bojevih glava

18.12.2024 u 19:03

Bionic
Reading

Kina ubrzano povećava svoj nuklearni arsenal i vjerojatno će imati 1000 komada nuklearnog oružja do 2030. godine, prema najnovijem izvješću Pentagona o vojnoj moći Pekinga.

Kina je dodala najmanje 100 nuklearnih bojevih glava u svoje zalihe tijekom prošle godine i sada ima više od 600 u svom inventaru, navodi se u izvješću Pentagona.

Najnovija procjena SAD-a o sve većoj kineskoj nuklearnoj sposobnosti dolazi usred neizvjesnosti oko politike prema Kini nove Trumpove administracije, za koju se očekuje da će se temeljiti na tvrdom stavu predsjednika Joea Bidena, piše Politico. Novoizabrani predsjednik Donald Trump koristit će carine i ekonomski pritisak u pokušaju utjecaja na Peking.

Nuklearna procjena proizlazi iz godišnjeg izvješća koje Pentagon šalje Kongresu o vojnim ambicijama Pekinga, u kojem se prati rast kineske mornarice i zračnih snaga, kao i korupcija unutar ministarstva obrane.

Procjene, koje donosi izvješće, odnose se samo na do 2030. 'Svakako bih očekivao da će nakon toga nastaviti širiti i modernizirati svoje snage', rekao je novinarima dužnosnik Pentagona.

Kina zadržava svoju politiku 'bez prve uporabe' za svoju nuklearnu silu - što znači da neće pucati prva - i njezin fokus je više na odvraćanju od masivnog protuudara, navodi se u izvješću.

Povećanje broja nuklearnih bojevih glava dio je šireg kineskog fokusa na razvoj novih interkontinentalnih balističkih projektila 'u broju i većoj mogućnosti preživljavanja kako bi se poboljšale njihove nuklearno sposobne raketne snage', rekao je dužnosnik. 'Oni također pokazuju određeno zanimanje za razvoj nove konvencionalne ICBM koja bi mogla pogoditi Havaje, Aljasku i kontinentalni dio Sjedinjenih Država.'

Sve to dolazi usred očekivanog porasta obrambenih troškova Kine.  Izdaci Pekinga za obranu uvijek su bili nejasni, budući da su američki i zapadni dužnosnici upozoravali da Kina, poput Rusije, javno ne otkriva pravu veličinu svog obrambenog proračuna. U izvješću se procjenjuje da Kina troši najmanje 40 posto više nego što najavljuje u svom proračunu za obranu, što iznosi oko 330 do 450 milijardi dolara ukupne obrambene potrošnje za 2024. godinu.

Američki proračun za obranu ostaje najveći u svijetu. Najnoviji zahtjev predsjednika Joea Bidena dosegao je 880 milijardi dolara, a očekuje se da će porasti nakon što Kongres u nadolazećim tjednima donese dodatke.

Kada su u pitanju brojke, kineska mornarica je najveća na svijetu, ima više od 370 brodova i podmornica. Nadmašuje 290 brodova američke mornarice, a nekoliko novih razarača, krstarica i amfibijskih brodova u različitim je fazama izgradnje u kineskim brodogradilištima. Treći nosač zrakoplova u Pekingu, Fujian, trebao bi ući u službu 2025. godine.

Kinesko ratno zrakoplovstvo povećava proizvodnju svog nevidljivog lovca pete generacije J-20 i gradi novu tvornicu kako bi se pripremilo za daljnje proširenje proizvodnje. Otprilike 1.300 od 1.900 njegovih borbenih zrakoplova su napredni lovci četvrte generacije koji konkuriraju nekim od najsofisticiranijih zrakoplova proizvedenih u SAD-u i Europi.

Iako je Kina napravila velike korake u modernizaciji svoje vojske, korupcija ostaje problem. Narodna oslobodilačka armija "i dalje se bori s duboko ukorijenjenim problemima korupcije", rekao je dužnosnik obrane.

Petnaest 'visokih vojnih dužnosnika i rukovoditelja obrambene industrije uklonjeno je sa svojih položaja zbog korupcije' prošle godine, rekla je američki dužnosnik.