Kineska mornarica ovaj je tjedan rasporedila je 'šest vrlo sposobnih brodova' na Bliskom istoku, što je podvig koji 'mnoge zemlje u svijetu ne bi mogle izvesti', primijeliti su zapadni komentatori. Kako je Kina uspjela tako brzo rasporediti brodove i što još imaju u arsenalu?
Kina ima najveću stalnu kopnenu vojsku i mornaricu na svijetu. Prema informacijama Londonskog Instituta za strateške studije (IISS), Narodno oslobodilačka vojska Kine ima više od dva milijuna obučenih muškaraca i žena na aktivnoj službi, što je najveća naoružana sila na svijetu.
Kopnene trupe čine veći dio vojske s 965.000 vojnika, dok mornarica ima 260.000 članova, a zračne snage 395.000. Također postoje strateška raketne snage od 120.000 vojnika i 'narodna obrana' s 500.000 vojnika.
vezane vijesti
Peking je u posljednjim godinama čak smanjio svoju vojsku za 300.000 ljudi vojnika uloživši istovremeno milijarde dolara u modernizaciju.Ti napori bi trebali biti gotovi do 2035. godine i transformirati vojsku u svjetsku silu koja će konkurirati onima Sjedinjenih Američkih Država.
Kina ima najveću mornaricu na svijetu prema broju plovila, ali flota uključuje mnoge manje ratne brodove, uključujući fregate i korvete.
Peking ima tri nosača zrakoplova, ali samo dva su operativna, dok se treći još uvijek testira. Sjedinjene Američke Države imaju 11 nosača zrakoplova.
'Unutar posljednje tri godine, godišnje stope proizvodnje lovaca J-16 i J-20 vjerojatno su se udvostručile', prema analizi IISS-a.
Kina ima samo jednu vojnu bazu izvan svoje zemlje, u Džibutiju, koju navodno koristi kako bi zaštitila trgovačke brodove od pirata koji djeluju u blizini Rogova Afrike. Kina također modernizira pomorsku bazu Ream u Kambodži, ali nije jasno hoće li tamo biti stacionirana kineska vojska.
Predsjednik Xi Jinping je ojačao svoju kontrolu nad vojskom, a 2021. izmijenjen je Zakon o nacionalnoj obrani kako bi se puna odgovornost za mobilizaciju povjerila Središnjem vojnom povjerenstvu (CMC) koje vodi Xi osobno.
CMC također nadzire i upravlja nabavom Narodne oslobodilačke vojske od ožujka 2022. godine.
Prema IISS-u, 'operativna učinkovitost vojske, međutim, ostaje ograničena problemima s obukom i doktrinom'.
Kina također posjeduje veliku zalihu raketa, aviona i bombardera sposobnih za dostavu nuklearnog oružja, kao i nuklearno pogonjene podmornice. Peking ima oko 350 nuklearnih bojevih glava, što je znatno manje od 5.428 koje posjeduju Sjedinjene Američke Države ili 5.977 koje posjeduje Rusija, prema podacima Stockholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
Prema Pentagonu, očekuje se da će kineska nuklearna snaga porasti na oko 1.500 bojevih glava do 2035. godine.
Peking je i u kolovozu 2021. testirao nuklearnu hiperzvučnu raketu koja je obišla svijet i iznenadila američke obavještajne agencije.
