Prema ustavnom određenju, Hrvatski sabor je predstavničko tijelo i ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Građani će za mjesec dana birati njih 151 - 140 iz deset izbornih jedinica na teritoriju Republike Hrvatske, tri predstavnika dijaspore (XI. izborna jedinica) i osam predstavnika nacionalnih manjina (XII. izborna jedinica).

Prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, 140 zastupnika u Sabor bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica te se u svakoj izbornoj jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika. Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake liste izborne jedinice utvrđuje se d'Hondtovom metodom, odnosno, na sljedeći način: ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od jedan do zaključno 14, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, zastupnička mjesta osvajaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 brojčano najvećih rezultata.

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju zastupnike na temelju lista posebnoj izbornoj jedinici, odnosno u XI. izbornoj jedinici. Iz te izborne jedinice u Saboru, kako je propisano Ustavom, sjede tri zastupnika.

Što se pak tiče, XII. izborne jedinice, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo birati osam zastupnika. Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.

Prema Ustavu, najkasnije 20 dana od provedenih izbora održat će se prvo zasjedanje novog saziva Sabora, a službeno će on biti konstituiran na prvom zasjedanju izborom predsjednika Sabora.

Iako javnost već godinama najlošije ocjenjuje upravo rad Sabora, njegove ovlasti nisu zanemarive. Hrvatski sabor, naime, prema Ustavnim odredbama, odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi državni proračun, odlučuje o ratu i miru, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike Hrvatske, odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

Naravno, kakve će zakone i odluke donijeti ovisi o tome kako o nekoj temi razmišlja većina zastupnika, bilo da se radi o gotovo jednoglasnoj potpori ili samo potpori vladajuće većine. A vladajuće većine kroz godine su se mijenjale.

Prvi višestranački izbori 1990.

Prvi višestranački izbori održani su krajem travnja i početkom svibnja 1990. Iako se tada još nije govorilo o 'hrvatskim' izborima jer se radilo o izborima za zastupnike u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske koja je tada bila još uvijek u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Izbori su bili raspisani za tri vijeća od kojih je bio ustrojen Sabor SR Hrvatske (Društveno-političko vijeće, Vijeće općina, Vijeće udruženog rada), a održani su u dva kruga. U Društveno-političko vijeće biralo se 80 zastupnika, u Vijeće udruženog rada 156, a u Vijeće općina 115 zastupnika; ukupno se biralo 351 zastupnik u Saboru SR Hrvatske.

HDZ je s 42 posto dobivenih glasova osvojio 205 zastupničkih mjesta. Drugi najbolji rezultat polučio je Savez komunista Hrvatske - stranka demokratskih promjena (SKH-SDP) s 26 posto osvojenih glasova i 107 mandata. Treća po broju glasova, njih 15 posto osvojenih bila je koalicija narodnog sporazuma (činile su je Hrvatska socijalno-liberalna stranka - HSLS Dražena Budiše, SDSH Antuna Vujića, HKDS Ivana Cesara, Hrvatska demokratska stranka - HDS Marka Veselice i Vladimira Veselice i nestranačke osobe Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo, koja je osvojila 21 mandat. Prag je još jedino prošla Srpska demokratska stranka (SDS) koja s 1,6 posto glasova osvaja 5 mandata. Ostatak mandata je išao nezavisnim kandidatima i nacionalnim manjinama.

Drugi izbori 1992.

Prvi višestranački Sabor održan 1990. donio je niz važnih odluka, među njima i odluku o nezavisnosti, na temelju koje su 2. kolovoza 1992. održani i prvi izbori u Hrvatskoj kao neovisnoj državi. Izbori su se održali prema mješovitom većinsko-proporcionalnom izbornom sustavu. 60 zastupnika biralo u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik, prema sustavu većina, a 60 zastupnika s državne liste d'Hondtovom metodom uz izborni prag od 3 posto.

Tom metodom u Sabor je izabrano 138 zastupnika – HDZ je osvojio 85 mandata, HSLS 14 mandata, SDP 11 mandata, HNS 6 mandata, HSP 5 mandata, Srpska narodna stranka 3 mandata, HSS tri mandata, dok su 5 mandata osvojili nezavisni kandidati.

Prvi izbori za Županijski dom 1993.

Taj saziv Sabora u svom je mandatu utvrdio broj i granice županije, čime je omogućio i održavanje izbora za Županijski dom Sabora. Prvi izbori za taj dom održani su 1993. i iznjedrili 68 zastupnika. Najviše mandata, njih 37 osvojio je HDZ, drugi po broju mandata bio je HSLS s njih 16, dok je na trećem mjestu bio HSS s 5 mandata. IDS je osvojio 3 mandata, SDP jedan mandat, HNS jedan mandat, dok je 5 zastupnika imenovao tadašnji predsjednik Franjo Tuđman.

Treći parlamentarni izbori 1995.

Sljedeći parlamentarni izbori održani su 29. listopada 1995. I to ponovno po novim pravilima - 28 zastupnika se biralo po većinskom sistemu u izbornim jedinicama, dok se 80 zastupnika biralo proporcionalno s državnih lista, s time da je izborni prag povećan na 5 posto. Povećao se izborni prag za zajedničke liste više stranaka - 8 posto za koaliciju dvije i 11 posto za koaliciju tri ili više stranaka. Na kraju je, uključujući i mandate nacionalnih manjina, 75 mandata osvojio HDZ, 18 mandata osvojila je koalicija koju su činili HSS, IDS, HNS, HKDU i Slavonsko-baranjska hrvatska stranka, 12 mandata osvojio je HSLS, SDP je osvojio 10 mandata, HSP 4 mandata, a ostale stranke i nezavisni zastupnici 8 mandata.

Drugi i posljednji izbori za Županijski dom 1997.

Samo dvije godine kasnije, točnije 1. travnja 1997., održani su i drugi, ujedno i posljednji izbori za Županijski dom, koji je ukinut ustavnim promjenama 2001. Većinu je opet osvojio HDZ, odnosno 40 mandata, HSS je osvojio devet mandata, a HSLS šest mandata, SDP četiri mandata, IDS 2 mandata, HSP 2 mandata, a 5 zastupnika imenovao je predsjednik Tuđman.

HDZ gubi vlast na trećesiječanjskim izborima

Pravi preokret događa se na parlamentarnim izborima 2000., poznatijim kao trećesiječanjski izbori. HDZ nakon 10 godina gubi vlast i većinu u Saboru, a na ovim izborima Hrvatska je prvi put podijeljena na 10 izbornih jedinica, dok su posebne jedinice ustanovljene za glasače van Hrvatske i za manjine. U Zastupnički dom birano je 140 zastupnika razmjernim sustavom, dijaspora birala je svoje zastupnike u posebnoj XI. izbornoj jedinici, čiji se broj utvrđuje metodom tzv. nefiksne kvote nakon što će biti poznati rezultati izbora u Hrvatskoj, a manjine su u XII. birale svojih 5 predstavnika.

Koalicija SDP-a, HSLS-a, PGS-a i SBHS-a osvojila je 71 mandat, druga koalicija HSS-a, IDS-a, HNS-a, LS-a, i ASH-a osvojila je 25 mandata, HDZ je osvojio 46 mandata, koalicija HSP-a i HKDU-a 5 mandata, SNS jedan mandat, dok je 3 mandata išlo nezavisnim kandidatima.

HDZ se vraća na vlast na izborima 2003.

Sljedeći parlamentarni izbori održali su se 23. studenog 2003. godine. Građani su birali 140 zastupnika u 10 izbornih jedinica na području Republike Hrvatske, 8 zastupnika nacionalnih manjina, dok je u XI. izbornoj jedinici, odnosno tzv. dijaspori izabrano 4 zastupnika. HDZ je na tim izborima osvojio 66 mandata, SDP 34 mandata, HSS 10 mandata, HNS 10 mandata, HSP 8 mandata, IDS 4 mandata, HSU 3 mandata, Libra 3 mandata, SDSS 3 mandata, HSLS 2 mandata, LS 2 mandata, SDAH 1 mandat, DC 1 mandat, HDSS 1 mandat, PGS 1 mandat, dok su 3 mandata išla nezavisnim zastupnicima.

Na izborima 2007. HDZ tijesno osvojio vlast

Podosta neizvjesni izbori održani su 25. studenog 2007, ujedno prvi izbori na kojima je na čelu SDP-a bio aktualni premijer Zoran Milanović. Na izborima nijedna stranka nije dobila apsolutnu većinu - HDZ je osvojio najviše mandata, 66, dok je SDP bio drugoplasirana stranka s 56 mandata. Manjine su dobile 8 mandata, koalicija HSS-HSLS-PGS-ZDS 8 mandata, HNS 7 mandata, IDS 3 mandata, HDSSB 3 mandata, HSP 1 mandat, a HSU 1 mandat. Većinu je na kraju ipak uspio skupiti tadašnji predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, sklapajući koalicijski sporazum s HSS-om i HSLS-om, te SDSS-om i još nekim predstavnicima manjina.

Kukuriku koalicija s Planom 21 osvaja vlast na izborima 2011.

Posljednji izbori održani su 4. prosinca 2011.Građani su na tim izborima, nakon vladavine Ive Sanadera i silnih optužbi za korupciju, kaznili HDZ i pobjedu je odnijela Kukuriku koalicija. Stranke Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS i HSU), na izborima su osvojile 80 mandata, HDZ je uz koalicijske partnere HGS i DC osvojio 44 mandata, Hrvatski laburisti osvojili su 6 mandata, HDSSB 6 mandata, neovisna lista Ivana Grubišića 2 mandata, HSS jedan mandat, HSP AS jedan mandat, manjinama je opet išlo 8 mandata, dok su 3 fiksna zastupnika iz dijaspore dolazila s liste HDZ-a.

No, raspored po mandatima na kraju saziva više nije izgledao tako. SDP je izgubio čak 4 zastupnika koji su bili na njegovoj listi – Mirela Holy napustila je stranku i osnovala OraH, Slavko Linić i Marina Lovrić Merzel postali su nezavisni zastupnici, a Josip Kregar postao je zastupnik Josipovićeve stranke Naprijed Hrvatska. Tri zastupnika izgubio je i HNS – Petar Baranović, Natalija Martinčević i Vesna Sabolić pridružili su se novoosnovanim Čačićevim Reformistima. Bez jednog mandata ostao je HDZ – onog Jadranke Kosor. Iz IDS-a je istupio Damir Kajin, no najveći gubitak pretrpjeli su Laburisti koji su saziv završili na 2 zastupnika – ostalih četvero otišlo je u nezavisne vode ili su postali zastupnici OraH-a. Zastupnika je izgubila i nezavisna lista Ivana Grubišića – Jakša Baloević postao je zastupnik Novog Vala.

Neke od sadašnjih parlamentarnih snaga teško da će dospjeti ponovno u Sabor, ali mjesta bi se moglo naći za neke koji do sada nisu sudjelovali u radu parlamenta. Uz aktualne parlamentarne stranke, za mandate će se žestoko boriti i Živi zid i MOST, no hoće li u tome uspjeti i kako će izgledati 8. saziv Sabora, doznat ćemo 8. studenog.