Iako su tijela javne vlasti u Hrvatskoj po zakonu dužna dostavljati Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa zatražene obavijesti i dokaze, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (FPZG) odlučio je da u slučaju propitivanja okolnosti studiranja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović to neće učiniti. Hrvatski građani, dakle, do daljnjeg ne mogu provjeriti istinitost predsjedničine tvrdnje da sama plaća svoj doktorski studij i da joj ga možda ne plaćaju oni, kroz državni proračun. Tajnovitost Ureda predsjednice kao model funkcioniranja prenosi se, očigledno, i na ostale hrvatske institucije, čime se dodatno podgrijavaju atmosfera nepovjerenja i podjele u društvu. A čemu sve to? To ne razumije ni politički analitičar Žarko Puhovski, kojemu je ovaj slučaj apsolutno skandalozan
Doktorski studij na FPZG-u košta 60.000 kuna, a u Uredu predsjednice zasad ne odgovaraju na upit tportala koliko su iznosili i s čijeg su računa plaćeni troškovi školarine za predsjednicu, jesu li plaćeni jednokratno ili u više rata.
U međuvremenu je Kolinda Grabar Kitarović i o ovom slučaju progovorila iz pozicije žrtve, što se kod nje uobičajilo kad je u pitanju opravdan interes javnosti za predsjedničke aktivnosti. Kaže da se 'jako zabrinula kad je čula da su se raspitivali na fakultetu'.
'Naravno, ako postoji osnovana sumnja da netko drugi plaća studij, onda je to druga stvar. Ali da se netko raspituje pohađam li predavanja, što radim, kakve ocjene dobivam... Ja imam pravo na privatnost kao i svatko drugi u Hrvatskoj i drago mi je da se fakultet tako postavio', rekla je predsjednica, docirajući Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa da se 'treba držati zakona' i da 'nitko u ovoj državi ne smije biti Veliki Brat'.
Kao prvo, FPZG je jedina institucija koja je mogla i bila dužna isključiti svaku sumnju u to da studij Kolinde Grabar Kitarović ne plaća ona sama, no predsjednici je drago što Fakultet štiti njezinu privatnost. Drugo, ona nema pravo na privatnost kao i svatko drugi u Hrvatskoj, jer je državna dužnosnica radi kakvih i postoji Zakon o sprečavanju sukoba interesa (ZSSI). Prema tom zakonu, ne samo da tijela javne vlasti moraju dostaviti tražene podatke i dokumente Povjerenstvu, već to moraju napraviti 'bez odgode'.
A počelo je tako da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u prosincu 2015. zaprimilo neanonimnu prijavu protiv predsjednice Grabar Kitarović, temeljem koje je od FPZG-a zatražilo podatke o studiranju predsjednice. Prema pisanju Večernjeg lista, zatraženi su podaci o tome s kojeg je računa Grabar Kitarović uplatila studij, ali i detaljni podaci o učestalosti njezinih dolazaka na predavanja u sklopu doktorskog studija. Na Fakultetu su se navodno pozvali na autonomiju Sveučilišta, Zakon o zaštiti tajnosti podataka i Zakon o zaštiti osobnih podataka, s obzirom na to da Povjerenstvo inicijalno nije navelo je li uopće pokrenut postupak za odlučivanje o sukobu interesa.
Podsjetimo, do sukoba interesa ne dolazi samo kada državni dužnosnici stavljaju privatni interes iznad javnog, već su Zakonom propisane i kategorije nedopuštenog poklona (novac, stvari, prava i usluge), a propisano je i da je dužnosnicima zabranjeno ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred zakonom.
Iz službenog odgovora Povjerenstva tportalu razvidno je da ono u svim slučajevima, pa i u ovom, prvo utvrđuje osnovanost prijave pa tek onda pokreće ili ne pokreće postupak.
Povjerenstvo: Podaci, pa odluka
'U ovom, i u svim drugim slučajevima u kojima je podnesena prijava protiv osobe koja se smatra dužnosnikom u smislu ZSSI-a, radi provjere je li prijava osnovana te stjecanja saznanja o okolnostima koje bi eventualno mogle predstavljati povredu odredbi ZSSI-a, Povjerenstvo od nadležnih državnih tijela prikuplja potrebne podatke i dokumentaciju, na temelju koje potom, u javnom postupku, na javnoj sjednici, prije svega donosi odluku o pokretanju ili o nepokretanju postupka, a tek ako se postupak pokrene, utvrđuje je li u postupanju dužnosnika došlo do povrede odredbi ZSSI-a', poručili su iz Povjerenstva, kojim predsjeda Dalija Orešković.
Večernji piše i da 'sukob između K. Grabar Kitarović i D. Orešković tinja već neko vrijeme', svodeći tako problem na osobnu razinu. Na upit tportala, iz Povjerenstva ističu da je Povjerenstvo kolektivno tijelo, osnovano radi provedbe ZSSI-ja kao stalno, samostalno i neovisno državno tijelo te da stoga nikakav personalni sukob između jednog od članova pa tako ni predsjednice Povjerenstva s jedne strane i nekog od dužnosnika s druge, ne postoji niti je moguć. 'U tom smislu se i podaci i dokumentacija na temelju kojih će se donositi odluka traže u ime Povjerenstva kao institucije, a ocjenu o tome koji su podaci i dokumentacija potrebni kako bi se na javnoj sjednici mogla donijeti utemeljena i argumentirana odluka, također donosi Povjerenstvo kao kolektivno tijelo', naveli su iz peteročlanog Povjerenstva.
Politički analitičar Žarko Puhovski ne može razumjeti zašto se FPZG baš u ovom slučaju tako zainatio, odbijajući dostaviti Povjerenstvu tražene informacije i dokumente.
'Partijski' fakultet glumi domoljublje
'Ni moralno, ni politički, a niti akademski ne mogu razumjeti zašto FPZG to nije dao. Autonomija sveučilišta ne znači netransparentnost. Ovo je čisto financijsko pitanje o protoku novca, nije čak u užem smislu akademska tema, recimo u području genetike, gdje bi možda bilo nekih dilema. Da budemo sasvim otvoreni: mislim da su na FPZG-u htjeli izaći iz situacije u kojoj ih se stalno proziva kao partijsku školu i pokazati se domoljubnima. To je jedino 'racionalno' što ja u tome vidim', dijagnosticira Puhovski.
Ističe da je takvo prozivanje FPZG-a, koje se stalno događa na desnici, skandalozno, a Puhovski pritom osim svojevrsne demonstracije domoljublja ne vidi nikakav drugi mogući razlog za takvo postupanje na Fakultetu. No čemu tajnovitost, zar je moguće da je Ured predsjednice platio školarinu?
'To bi imalo smisla samo kad bi to bio uvjet za napredovanje u zvanje, a ona nema kud napredovati kao predsjednica. To je apsolutno skandalozno i naprosto ne razumijem zašto bi se to radilo. Koga se naposljetku štiti? Predsjednica može imati 60.000 kuna sa svim njezinim prihodima iz inozemstva itd, znamo njezinu imovinsku karticu. Dakle, ne vidim kakav je tu problem, osim što su sad nas doveli u situaciju da mi vjerujemo da ima neka mućka', zaključio je Puhovski.