Prva dama termin je koji se koristi u SAD-u za suprugu predsjednika. Ona nema službenih obaveza, no može imati veliki utjecaj na političke odluke svoga supruga.

U ranim danima povijesti SAD-a nije postojao općenito prihvaćen izraz za predsjednikovu suprugu. Veliki broj prvih dama same su birale kako žele da ih se naziva: Lady, Mrs. President ili Mrs. Presidentress.

Povjesničari bilježe da je termin prva dama po prvi puta upotrijebljen 1849. godine kada je četvrti američki predsjednik Zachary Taylor u govoru na državnom pogrebu svoje supruge Dolley Madison nju nazvao prvom damom.

Neke prve dame ostale su zapisane u povijesti, a neke su već odavno zaboravljene. Prema povjesničarima, Eleanor Roosevelt je bila najaktivnija prva dama i bitan faktor u donošenju odluke da se SAD uključi u Drugi svjetski rat.

Ona je bila predsjednica odbora zaduženog za sastavljanje Deklaracije o ljudskim pravima, te je predstavila Deklaraciju u UN-u 1948. godine, tri godine nakon smrti svog supruga.

Jacqueline Kennedy očarala je svijet svojim stilom, elegancijom i šarmom. Četrnaest godina nakon smrti, ona je i dalje jedna od najpopularnijih prvih dama SAD-a.

Među još uvijek živućim prvim damama, jedna koja je izazvala niz kontroverzi bila je Betty Ford. Ona je slavila odluku Vrhovnog suda o pravu na pobačaj te rušila tabue otkrivajući da boluje od raka dojke. Rosalynn Carter predsjednik je slao na misije diljem zemalja Latinske Amerike, a Nancy Reagan i Barbara Bush svoje su uloge ograničile na podršku karitativnog tipa.

Hillary Clinton je postala prva i jedinstvena prva dama koja je bila izabrana u Senat. Kandidirala se na predsjedničkim izborima te je mogla postati prva predsjednica SAD-a.
Laura Bush je prije svega pokušala djecu naučiti čitati te se uključila u niz aktivnosti, poput borbe protiv srčanih bolesti kod žena.

MICHELLE OBAMA

Michelle Obama poznata je po svom iskrenom govoru, a njezini je protivnici optužuju za antiamerikanizam, aroganciju, čak i rasizam

Rođena je u skromnoj obitelji koja je živjela u jednom od najsiromašnijih dijelova Chicaga.
Usprkos tome, 1981. godine upisala se na prestižno sveučilište Princeton. Nakon toga upisala je pravo na Harvardu te zatim postala odvjetnica u Chicagu. Tada je upoznala svog budućeg supruga. U prvo ga je vrijeme odbijala, sve dok je Obama jedne večeri nije odveo u kino, gdje su gledali film Spikea Leeja.

Trenutačno je zaposlena sveučilišnoj bolnici, gdje radi na mjestu dopredsjednice zadužene za vanjske odnose.

Michelle je aktivno sudjelovala u predsjedničkoj kampanji svoga supruga. U veljači 2008. našla se 'na nožu' javnosti i medija zbog izjave: 'Po prvi sam puta u svom odraslom životu stvarno ponosna na svoju zemlju.'

Iskreno je progovorila i o navikama svoga supruga. Rekla je da Barack Obama hrče, da je ujutro loše volje te da 'nije u stanju baciti svoje čarape u košaru s prljavim rubljem'.

Kada je Obama najavio da će ući u utrku za predsjedničku poziciju, Michelle je postavila dva uvjeta. Da njihove kćeri, desetogodišnja Malia i sedmogodišnja Sasha, barem jednom tjedno vide svoga oca. Također je zahtijevala da Obama prestane pušiti.

Michelle Obama tvrdi da neće imati veliku ulogu u Bijeloj kući te da je ona samo supruga, a ne politički savjetnik. No i prije nego što je postala prava dama, isticala se više od svojih prethodnica. Odjevna elegancija, britki jezik i šarm njezini su glavni aduti. Stoga sumnjamo da će Michelle Obama biti samo obična kućanica u Bijeloj kući.