Američki uvoz iz tih dviju zemalja iznosio je gotovo 900 milijardi američkih dolara 2023., a opskrbni pravci između triju zemalja koje povezuje trgovinski sporazum čvrsto su integrirani. Nove carine mogle bi izazvati komplikacije poduzećima koja posluju u jednoj ili više zemalja.

Analitičari očekuju da bi carine od 25 posto Kanadi i Meksiku teško pogodile automobilski i elektronički sektor.

Premda je za kanadski energetski izvoz uvedena niža carina od 10 posto, to je ipak povećanje jer SAD do sada nije imao carine za uvoz kanadske nafte.

Meksiko i Kanada imaju i značajan udio u američkom uvozu poljoprivrednih proizvoda, što znači da bi carine mogle podići cijene popularnih namirnica kao što su avokado i rajčice.

Kanada: energija, automobili

Najavljene američke carine na kanadski izvoz u SAD odgođene su za najmanje trideset dana, objavio je u ponedjeljak kanadski premijer Justin Trudeau o mjerama koje su trebale stupiti na snagu idući dan.

Gotovo 80 posto kanadskog robnog izvoza u vrijednosti od gotovo 410 milijardi američkih dolara odlazi u SAD, po kanadskoj agenciji Statistics Canada.

Carine bi teško pogodile kanadski automobilski i energetski sektor s obzirom na to da oni čine više od 40 posto kanadskog izvoza u SAD.

Energetski izvoz odnosi se uglavnom na sirovu naftu i bitumen te prirodni plin.

Automobilski sektor u Ontariju, najnapučenijoj kanadskoj pokrajini, očekuju posebni izazovi.

To je zato što „razni dijelovi nekoliko puta prelaze preko granice prije nego završe u gotovom proizvodu”, objasnio je u analizi Robert Kavcic iz Montrealske banke.

SAD iz Kanade uvozi također građevinski materijal, što znači da bi carine mogle povećati cijenu stanogradnje.

Više od 70 posto uvoza dvaju ključnih materijala koje trebaju građevinari – drvene građe i gipsa – dolazi iz Kanade i Meksika, rekao je predsjednik Nacionalnog udruženja građevinara Carl Harris.

„Carine na drvenu građu i druge građevinske materijale povećavaju cijenu izgradnje i destimuliraju nove građevinske projekte”, rekao je.

Meksiko: automobili, elektronika

Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je u ponedjeljak na svojoj mreži Truth Social da na snagu stupa "stanka" od mjesec dana u uvođenju carina od 25 posto Meksiku čija je provedba trebala početi u utorak.

Rekao je da je imao "vrlo srdačan razgovor s predsjednicom (Meksika) Claudijom Sheinbaum" i naglasio da će se tijekom te stanke od mjesec dana odvijati pregovori kako bi se pronašao dogovor s Meksikom.

Meksički izvoz u SAD činio je prošle godine 84 posto robe koju je prodao svijetu, po Nacionalnom institutu za statistiku.

Vrijedio je više od 510 milijardi američkih dolara.

Carinama bi vjerojatno najteže bili pogođeni automobilski sektor, vozila i dijelovi, te elektronički sektor i sektor proizvodnje strojeva.

Ti sektori prodaju gotovo polovice svoje proizvodnje SAD-u, rekli su analitičari Capital Economicsa.

Carina od 25 posto pogodit će i prehrambeni sektor.

Meksiko je 2023. osigurao 63 posto američkog uvoza povrća i gotovo polovicu uvoza voća i orašastih plodova, po američkom ministarstvu poljoprivrede.

Više od 80 posto američkih avokada dolazi iz Meksika, što znači da bi više uvozne cijene mogle podići cijene proizvoda poput namaza od avokada.

Osnova za carine

Trump se pozvao na krizne ekonomske ovlasti pri donošenju odluke da uvede carine Kanadi, Meksiku i Kini, tvrdeći da ne oni uspijevaju obuzdati ilegalnu imigraciju i krijumčarenje droge u SAD. Nove američke carine na robu iz Kine iznose 10 posto.

No analitičari su rekli da američke carine na kanadski i meksički uvoz možda nisu u skladu s trgovinskim sporazumom koji su SAD, Meksiko i Kanada (USMCA) potpisali u njegovu prvom mandatu.

Neki smatraju da Trump takvim stavom želi zauzeti bolju poziciju uoči revizije tog sporazuma 2026.

Moguće posljedice

Ekonomisti su upozorili da bi velike američke carine, i uzvratne mjere, mogle gurnuti Kanadu i Meksiko u recesiju, a i SAD bi riskirao blagu recesiju.

„Carine šalju jasnu poruku, jačajući Trumpov narativ 'Amerika na prvom mjestu' dok koristi trgovinu kao geopolitički alat”, rekao je glavni ekonomist EY-ja Gregory Daco za AFP.

Tržišta će to doživjeti kao povećanu političku neizvjesnost, a investitori se pripremaju za inflatorne pritiske i poremećaje u dobavnim lancima, rekao je.

Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum već je najavila da će Meksiko uvesti uzvratne carine.

„Meksiko i Kanada mogli bi osporiti tu odluku na osnovi USMCA-a, a Kina bi mogla odgovoriti ciljanim ograničenjima”, rekao je Daco.

Veći razlog za zabrinutost je to što bi situacija mogla eskalirati u dulji i veći sukob, rekao je.