I posljednjih godina u vlasti su sudjelovale neke stranke koje realno nisu imale znatniju potporu birača, no svoju neveliku političku težinu uspješno su tržile kako bi jezičac na vagi skrenuo na lijevu ili desnu stranu. Mnoge je to dugoročno gotovo upropastilo. Danas s jedne strane imamo HDZ i njihove političke partnere, a s druge Kukuriku koaliciju. No zabilježen je rast novih stranaka na ljevici, a Mirela Holy i njen ORaH samo su posljednji primjer. U intervjuu Media servisu osvrnula se na mogućnost koaliranja u budućnosti.

'Mi sigurno nikada nećemo koalirati s desnicom, a što se tiče ljevice, odnosno SDP-a, mi jesmo programski kompatibilni, međutim ono što nas brine jest to što se ne pridržavaju svog programa u realizaciji politike i to je ono što brine jer je vjerodostojnost najvažniji dio političkog djelovanja', rekla je Holy.

Laburisti Dragutina Lesara već dvije godine drže treću poziciju. Za Media servis predsjednik stranke također je pričao o mogućim koalicijama.

'Utvrdit ćemo desetak svojih programskih točaka koje su za nas bitne i u kojima nema rasprave da ili ne, nego moraju biti. Po prirodi stvari u desnu koaliciju nikada nećemo ući. Hoćemo li ući u neku lijevu koaliciju, ovisi o potencijalnim partnerima. U ovom trenutku ne možemo ni nagađati tko će to sve biti', rekao je Lesar.

No sudeći po riječima kojima premijer Milanović časti konkurente s lijeve strane, pitanje je bi li takva koalicija funkcionirala. Sindikati pak zazivaju prijevremene izbore i ne prave razliku između ekonomskih politika dviju najjačih stranaka pa se nadaju da bi s SDP-om, umjesto HNS-a, Laburisti mogli okrenuti vodu na njihov mlin. Vilim Ribić

'Bitno je da se nešto novo događa jer ovako još dvije godine Hrvatska ne može, ne može s ovim ljudima, koji nisu u stanju artikulirati primjerenu i originalnu ekonomsku politiku i koji zapravo razaraju, zbog nedostatka rezultata takve politike, poljuljane su temeljne vrijednosti, čak i ustavne, na kojima bi zemlja trebala počivati', zaključio je Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata.

Prijevremene izbore, unatoč činjenici da im rejting ne raste, zazivaju i HDZ-ovci koji su oko sebe već okupili dio stranaka desnice. No ako se takav omjer snaga održi, Vladu neće moći sastaviti bez Saveza za Hrvatsku koji predvodi HDSSB. Josip Salapić poručuje: 'HDSSB je razgovarao sa svima kad su bili u pitanju interesi Hrvatske.'

'A naš temelji program je teritorijalni preustroj Hrvatske, ukidanje županija, ukidanje bespotrebnih općina i gradova, jedna stvarno strukturirana reforma, a ne kao što je bio Plan 21, koji je mrtvo slovo na papiru. Mi trebamo predsjednika Vlade koji će biti predsjednik građana Hrvatske, a ne SDP-a ni HDZ-a niti bilo kakve druge stranke. Trebamo osobu koja će biti državnik, ali socijalno osjetljiv i odgovoran političar', rekao je Salapić.

Iako desnica i sindikati pozivaju na prijevremene izbore, ipak je mala vjerojatnost da će do njih i doći, s obzirom na premoć Kukuriku koalicije u Saboru. Tako da će prva prava slika o rasporedu moći na političkom spektru biti vidljiva na izborima za Europski parlament. Izbori za Sabor su tek za dvije godine, a u tom roku se puno toga može promijeniti.