Prema studiji koju je proveo tim na čelu s Damonom Matthewsom s Concordia Universityja u Montrealu ovih sedam zemalja odgovorno je za više od 60 posto klimatskih promjena koje su zabilježene od 1906. do 2005. U svojoj studiji kanadski su znanstvenici odvagnuli učinak i vijek trajanja svake od brojnih vrsta stakleničkih plinova – od CO2 i metana do dušikova oksida i sumpornih aerosola. U svoj proračun uključili su i promjene u načinu korištenja zemlje kao što je pretvaranje šuma u poljoprivredne površine.

Svi ovi izvori i ljudske aktivnosti smatraju se dogovornima za porast temperature od 0,7°C, od ukupnog zatopljenja od 0,74°C koje je zabilježeno od 1906. do 2005. Stručnjaci smatraju da bi se sve zemlje svijeta trebale zauzeti za to da se prosječne temperature u odnosu na predindustrijsko doba ne povećaju za više od 2°C jer bi nakon toga bilo teško zaustaviti određene opasne procese.

Daleko najveći zagađivač svijeta je SAD koji je odgovoran za 0,15°C, odnosno 22 posto zatopljenja. Slijede Kina s devet posto, Rusija s osam, Brazil i Indija sa po sedam te Njemačka i Velika Britanija sa po pet.

'Neke industrijski slabije razvijene zemlje iznenadile su nas visokim pozicijama, međutim lista uključuje i emisije CO2 koje su posljedica krčenja šuma', rekao je Matthews.

Kako bi što bolje dočarali utjecaj pojedinih zemalja u odnosu na njihov teritorij, stručnjaci su na svojoj karti neke zemlje smanjili, a druge povećali (slika gore). Tako su se Zapadna Europa, SAD, Japan i Indija napuhnule do neprepoznatljivosti. Rusija i Kina ostale su približno iste dok su se Kanada, Australija i Afrika stisnule. Hrvatske i drugih zemalja bivše Jugoslavije na karti gotovo uopće nema. To znači da su njihove emisije vrlo male, no, nažalost, također pokazuje koliko su industrijski zaostale (pogledajte desno).

Kada se doprinos zagađivača izračuna u ovisnosti o broju stanovnika, dobiva se nešto drugačija slika – Kina i Indija padaju na 19., odnosno 20. mjesto. No neke zemlje i dalje ostaju na čelu kako god se njihovi udjeli obračunavali (slika dolje). Najintenzivniji zagađivači označeni su crvenim bojama, a najmanji zelenim.

Istraživanje je predstavljeno u novom broju časopisa Environmental ResearcLetters.