Dan jednakih plaća koji simbolično upozorava na trenutak od kojeg žene "rade besplatno" zbog manjih plaća u odnosu na muškarce ove se godine obilježava 4. studenoga.

Za isti posao žene u EU zarade 16 posto niže plaće od muškaraca, a porazne europske trendove prati i Hrvatska, gdje je prosječna neto plaća žena 5.746 kuna, a muškaraca 6.668 kuna. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na predstavljanju rezultata EU projekta "Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine" naglasila je da je taj jaz u plaćama složen multidimenzionalni društveni problem te da uzrok nejednakosti leži u horizontalnim i vertikalnim segregacijama.

Projekt vrijedan gotovo pola milijuna eura pravobraniteljica je provodila u partnerstvu s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu, Centrom za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Sindikatom umirovljenika Hrvatske i belgijskim Institutom za ravnopravnost muškaraca i žena, s ciljem širenja opsega implementacije akcija i zakonskih standarda rodne ravnopravnosti radi dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva.

U Hrvatskoj jaz između plaća žena i muškaraca prosječno oko 13 posto

U Hrvatskoj je jaz između plaća žena i muškaraca prosječno oko 13 posto, a za čak 20 posto manju plaću žene imaju u četiri područja – zdravstvo, socijala, zdravstveni sustav i sustav osiguranja. Jaz se povećava sa starosnom dobi, odnosno povećava se jaz u mirovinama muškaraca i žena koji iznosi čak 22 posto. Prosječna mirovina za žene je u 2017. godini u Hrvatskoj iznosila 2.242 kune, a za muškarce 2.860 kuna.

Žene više rade na određeno radno vrijeme, na nepuno radno vrijeme, često se susreću sa tzv. staklenim stropom, duže izbivaju s tržišta rada i češće rade u tzv. feminiziranim gospodarskim djelatnostima u kojima je plaća niža, istaknula je Ljubičić.

Stakleni je strop, pojasnila je na primjeru Hrvatske, činjenica da imamo preko 60 posto visokoobrazovanih žena, a u upravljačkim strukturama top 50 hrvatskih tvrtki zauzimaju manje od 20 posto.

Stakleni strop govori o tome da žene nemaju jednak pristup dodatnom obrazovanju, napredovanju i nemaju jednaku mogućnost zadržavanja dostignutih pozicija, dodala je.

"Žene su nam, uvjetno rečeno, premlade da zadržavaju određene radna mjesta i pozicije i uvjetno rečeno, prestare da bi se održale na određenim pozicijama”, upozorila je Ljubičić.

Kroz projekt "Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine” održana je edukacija srednjoškolske populacije, državnih i javnih službenika te javnih kompanija, naglasila je, sa željom da se pošalje poruka izvršnoj vlasti i parlamentu da se konačno krene s nacionalnim politikama i strategijama koje će razumijevati problem jaza u plaćama odnosno nejednakih primanja muškaraca i žena na tržištu rada i svih ovih prepreka koje se događaju.

Navela je i da je istraživanje pokazalo kako u upravnim i nadzornim odborima 100 kompanija nema ni jedne žene sa srednjom stručnom spremom - "ništa manje od visoke stručne spreme”, dok istovremeno u tim tijelima ima muškaraca i sa samo osnovnom školom.

Također, nakon 60. godine života postotak njihova učešća u tim se tijelima smanjuje, "a muškarce smo sretali i sa 70 plus godina”, navela je, pozvavši na "kolektivnu promjenu svijesti”, kako bi te nejednakosti nestale.

Divjak: Pokušati balansirati interes za studije koji su bolje plaćeni

Na iste je problem ukazala i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja naglašava da je zbog upozoravanja na te nejednakosti u školskim kurikulumima danas daleko više tema koje se tiču ravnopravnosti spolova te tema koje se odnose na osobni i socijalni razvoj. "To je međupredmetna tema koja govori o tome koliko je važno poticati ambicije kod djevojaka i dječaka na jednaki način”.

Moramo raditi i na tome da pokušamo balansirati interes za studije koji su bolje plaćeni, primjerice STEM studije, gdje ima više studenata od sudentica, dodala je, a posebno ističe i nužnost razvijanja javne svijesti da muškarci i žene moraju na jednaki način pristupiti raspodjeli poslova u kući.

Državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Marija Pletikosa upozorila je da jaz u plaćama i mirovinama dovodi do nižeg životnog standarda i više stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti žena, posebno onih starije dobi.

„U Hrvatskoj je zadnjih godina učinjen određeni napredak u ovom području. Unaprijeđen je zakonodavni i strateški okvir čime se stvaraju pretpostavke za osnaživanje i veću ekonomsku neovisnost žena, a naša zadaća ostaje dosljedna primjena zakona”, dodala je.

Iz domene Ministarstva navela je pritom Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim se, među ostalim, omogućava prenošenje prava na drugog roditelja - oca te se potiče očeve na korištenje roditeljskog dopusta, kao i povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljske dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje.

Istaknula je i da će Hrvatska, za vrijeme predsjedanja Vijećem EU, poseban naglasak staviti na provedbu politika usmjerenih na jačanje pristupa tržištu rada, socijalnog uključivanja, jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i prevencije siromaštva.