Kako piše Euronews, taj bi iznos predstavljao 0,10 posto i 0,13 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU-a.

Bruegel je za svoj izračun koristio postojeća pravila i izgled proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. kako bi napravio projekciju na koliko bi novca ratom razorena nacija imala pravo nakon željenog ulaska u Uniju. Ukrajina je proglašena kandidatom u lipnju 2022., a zeleno svjetlo za pregovore o pristupanju dobila je u prosincu 2023.

U izračun nisu uključeni ogromni troškovi obnove, a oni se procjenjuju na najmanje 450 milijardi eura u sljedećem desetljeću i pretpostavljaju da će Ukrajina na kraju povratiti sve teritorije na istoku koje su okupirale ruske trupe.

Prema izračunu Bruegela, Ukrajina bi imala pravo na:

• 85 milijardi eura iz Zajedničke poljoprivredne politike, ogromne omotnice koja se odnosi na subvencije za poljoprivrednike. Budući da se program provodi prema hektarima (obrađeno zemljište), Ukrajina, sa svojim moćnim poljoprivrednim sektorom, postala bi najveći primatelj sredstava iz njega.
• 32 milijarde eura iz Kohezijske politike, kojom se financiraju razvojni projekti. Dodjela kohezijskih sredstava ograničena je na 2,3 posto BDP-a države članice. Bez ove gornje granice Ukrajina bi imala pravo na oko 190 milijardi eura, šest puta više.
• sedam milijardi eura iz drugih programa.

Ukupno bi Ukrajina dobila otprilike 136 milijardi eura u sedmogodišnjem proračunskom razdoblju. To je puno manje od 186 milijardi eura, o kojima je u listopadu pisao Financial Times nakon što je procurila studija koju je izradilo Vijeće EU-a.

Međutim, ako zemlja ne uspije vratiti okupirane pokrajine i pretrpi trajno smanjenje svog teritorija, stanovništva i gospodarskih resursa, Bruegel procjenjuje da bi alokacija pala na 110 milijardi eura.

Članstvo Ukrajine 'teško da bi promijenilo' omjer između neto platiša i neto korisnika proračuna EU-a, ali bi svejedno pokrenulo osjetan preustroj proračunskih izdvajanja. Čak i kad bi se zemlja snažno oporavila nakon rata, ostala bi znatno siromašnija od najsiromašnije države EU-a, Bugarske, a vjerojatno i od onih na zapadnom Balkanu.

Kao rezultat toga, BDP EU-a po stanovniku bi se smanjio, što bi dovelo do promjena u tome koliko se kohezijskih sredstava raspodjeljuje svakoj prihvatljivoj regiji, rekao je Zsolt Darvas, viši suradnik u Bruegelu i jedan od autora izvješća. Osim toga, razlika u bogatstvu mogla bi potaknuti egzodus između tri i šest milijuna Ukrajinaca u druge europske zemlje u potrazi za višim plaćama i sigurnošću rada.

'Ako se prosjek smanji, onda to znači da bi neke regije EU-a koje su trenutno u najnižoj kategoriji mogle prijeći u prijelazne regije, a neke prijelazne regije mogle bi prijeći u razvijenije regije', rekao je Darvas za Euronews.

'Također, aktualne članice EU-a dobile bi oko 24 milijarde eura manje od kohezijskog financiranja zbog utjecaja Ukrajine', dodao je.

Darvas je istaknuo da bi povećanje proračuna bilo 'relativno skromno' i stoga 'izvedivo', ali je inzistirao na tome da su projekcije koje su radili strogo 'hipotetske' jer se očekuje da EU ponovno raspravlja o svojim internim pravilima i donošenju odluka prije nego što krene širenje bloka na istok.

Skriveni rizik

Osim razmatranja financijskih implikacija članstva Ukrajine, izvješće je iznijelo niz političkih prijedloga za to da uključivanje Kijeva prođe što bezbolnije.

Naprimjer, Bruegel preporučuje bloku ponudu postupnog procesa proširenja, što bi Ukrajini omogućio progresivno uživanje beneficija EU-a, poput ukidanja naknada za roaming i omogućavanja plaćanja u eurima. To bi zauzvrat potaknulo Kijev da se posveti velikim reformama potrebnim za otvaranje svih 35 poglavlja pristupnih pregovora.

Ali, upozorava Bruegel, tranzicija krije veći rizik: Ukrajina bi, kada uđe u blok, u jednom trenutku mogla demokratski nazadovati, kao što je bio slučaj s Mađarskom i Poljskom.

Dužnosnici u Bruxellesu potrošili su energiju pokušavajući spriječiti pad vladavine prava u ove dvije države članice, čak i zamrzavajući sredstva EU-a. Sve je to potaknulo promjene u okviru proširenja, čime je poglavlje o temeljnim pravima postalo prvo i zadnje koje se zatvara, a dodano je i načelo reverzibilnosti za zaustavljanje pregovora ako zemlja kandidatkinja preokrene svoj napredak.

Darvas priznaje da je početna točka Ukrajine 'vrlo, vrlo slaba' jer se suočava s lošim upravljanjem, visokom razinom korupcije i ukorijenjenim utjecajem oligarha. Proglašeno izvanredno stanje u zemlji promijenilo je odnos snaga među institucijama i još uvijek nije jasno kada će to prestati i kakve će posljedice imati.

'Ključno pitanje je što se događa s vladavinom prava i demokracijom u Ukrajini', rekao je Darvas. 'Ovo je težak zadatak, ali prvenstveno ovisi o Ukrajini.'

Imajući na umu mogući zaokret u Kijevu, izvješće sugerira da bi EU trebao osmisliti nove zakonske odredbe koje mogu jamčiti poštivanje temeljnih prava prije i nakon pristupanja. Ovi alati mogli bi biti uključeni u ugovor o pristupanju koji bi Ukrajina potpisala s blokom, a ratificirali bi ga svi nacionalni parlamenti.

U tom ugovoru 'trebala bi postojati klauzula da ako zemlja ne ispuni određene pokazatelje kao članica Europske unije, tada joj se pravo glasa može suspendirati na mnogo brži način nego što je to trenutno moguće u EU', rekao je Darvas, referirajući se na proceduru iz članka 7., pokrenutu samo protiv Mađarske i Poljske, ali ona nije dovedena do najradikalnijih faza.

'Također, pristup fondovima EU-a mogao bi se suspendirati na puno brži način. Dakle mislim da postoji pravna mogućnost da se EU bolje zaštiti po pitanju vladavine prava i korupcijskog nazadovanja', zaključio je.