Razvojem civilizacije smo postali sve čišći i malo tko se ne voli opustiti pod toplim tušem ili u kupki na kraju dana. Dok se jedni mažu i lickaju, drugi se šminkaju, a treći uredno peru zube i umivaju lice. Kozmetika koju nalazimo na policama trgovina je tu za nas da bismo bili lijepi, ali i zdravi. Je li doista tako?
Kozmetički proizvodi su mješavina nerijetko i tridesetak sastojaka, od kojih jedan dio hrani i njeguje kožu i čini našu vanjštinu ljepšom, dok drugi dio sastojaka čine emulgatori i pomoćne tvari koje omogućuju što lakše upijanje u kožu, smanjuju ostavljanje tragova i slično. Treća i u današnjem osvrtu najvažnija stavka su sintetski konzervansi, parabeni. Najčešće ih nalazimo u kozmetičkim proizvodima, a ponekad i u hrani gdje se uglavnom koriste kao bojila ili da bi se pojačao okus gotovog jela. Zvuči nevjerojatno i pomalo zastrašujuće trpati u i na sebe supstance koje mogu već i izgovaranjem zapetljati jezik. Čovjek se zapita kada je primjerice alkohol kao konzervans (iako ni on nije najbolje, odnosno najzdravije rješenje) postao 'out'.
Zašto izbjegavam sve proizvode s tim sastojcima i ponekad provodim i do desetak minuta više vremena u trgovinama čitajući svaki novi proizvod koji mi dođe u ruke? Razlog je jednostavan. Parabeni dokazano prodiru kroz slojeve kože i ulaze u krvotok već nakon nekoliko minuta (neke studije kažu nakon oko šest minuta je sve što stavite na kožu ušlo u tijelo) po nanošenju. Zato se i nameće pitanje koliko oni štete organizmu. A možda imam i blaži opsesivno-kompulzivni poremećaj pa mi pregledavanje svih tih sitnih slova stvara neopisivu satisfakciju, tu malu tjednu radost. Sumnjam. Bar se nadam da nije tako. Možda bi bilo najbolje da iz ovih stopa odem oprati ruke i potom nastavim pisati članak. Da, to će pomoći.
Šalu na stranu, ne želim vas zamarati imenima svih istraživanja koja su dokazala štetnost parabena, već ukazati na njihovu problematiku.
Naime, u kanceroznom tkivu raka dojke kod 19 od 20 ispitanih žena su nađeni spomenuti konzervansi. Na kraju praktički ispada da veću štetu rade konzervansi u dezodoransima nego aluminij. Američki centar za kontrolu bolesti potvrdio je da je u ispitanim uzorcima urina svih ispitanika pronađen svaki od šest parabena. Također je poznato da, i to je najveći problem, ometaju endokrini sustav, odnosno hormonalnu sliku tijela imitirajući estrogen. Time povećavaju rizik oboljenja od raka dojke, reproduktivnih problema kod oba spola, raka prostate i testisa.
Zastrašujući je i podatak da je natrij metilparaben zabranjen od strane EU-a za upotrebu u parfemima jer skida pigment iz kože, a i dalje se može ograničeno koristiti u prehrambenim proizvodima i neograničeno u proizvodima za njegu kože. Pa se zapitajmo tko je tu lud...
Dok postoji šest različitih parabena, što prirodnog porijekla (u nekim insektima i bilju poput cimeta, šljiva i borovnica), što sintetskog – metilparaben, propilparaben, etilparaben, butilparaben, isobutilparaben i benzilparaben – najčešće smo izloženi s prva četiri:
Metilparaben – njime se sprečava nastanak i razvoj gljivica. Istraživanjem iz 2008. japanski su znanstvenici utvrdili da, kada je izložen UV zrakama, dakle suncu u nekoj kremi za kožu, oštećuje ljudski DNK.
Etilparaben – sličnog djelovanja kao i metilparaben. Desenzibilizira kožu, uzrokuje razne oblike alergija i može uzrokovati rak.
Propilparaben – sintetski je iznimno opasan. Također služi za sprečavanje nastanka mikroorganizama. 2002. je dokazana štetnost za muški reproduktivni sistem.
Butilparaben – ometa tjelesnu proizvodnju testosterona te iritira kožu. Inače se također koristi za uništavanje plijesni i bakterija te gljivica.
Međunarodne institucije navode ove konzervanse kao sigurne za upotrebu navodeći da u tim količinama koliko ih nalazimo u kozmetici ne čine nikakvu štetu. To možda i jest tako ako ćemo se držati pojedinog proizvoda, ali ako pogledate sastav zubne paste, gelova za čišćenje, krema za lice ili tijelo, pjena/gelova/krema za brijanje, dezodoransa, šampona i regeneratora, šminke i svih ostalih proizvoda za osobnu njegu koje svakodnevno koristimo, onda se ta razina kemikalija drastično diže – dakle nema govora o malim količinama u tijelu. Upravo su zbog toga neki veliki proizvođači kozmetike počeli izbacivati ili barem nuditi proizvode koji nemaju tih štetnih sastojaka.
Možda se ne želite riješiti nove kreme koju ste kupili, ali bar nastojte postepeno smanjivati proizvode koji sadrže parabene i s vremenom ih zamijenite onim proizvodima koji ih ne sadrže, a da vam pri tome pružaju isti krajnji efekt na koži.
Ako počnete istraživati te analizirati sva istraživanja i podatke vezane uz parabene, naići ćete kao i kod većine drugih prirodnih ili sintetskih kemikalija na podvojena mišljenja, pristupe i stavove. Činjenica je da živimo u vremenu kada je praktički sve što jedemo, pijemo, udišemo, pa čak ponekad i čitamo otrovno. Dakle, najbolji pristup koji vam mogu preporučiti je praćenje zdrave logike, oprez i briga za vlastito, ali i zdravlje ljudi oko vas.
