Štete od višednevnog požara koji je poharao više od 3.500 hektara površine Pelješca i gotovo tisuću hektara površine Korčule, još se uvijek zbrajaju. Vlasnici očajni zbog gubitka maslinika, vinograda, pčela, ali i gospodarskih objekata, strahuju hoće li im država nadoknaditi prouzročenu štetu. O tome kako država siromaški i s velikim zakašnjenjem nadoknađuje štetu od elementarnih nepogoda, imali su se prilike uvjeriti na prošlogodišnjem primjeru poplava koje su pogodile područje županjske Posavine kada su mnogi mještani javno negodovali zbog smiješnih cifri od, primjerice, 4,49 do 24,99 kuna.

Budući da je u međuvremenu od Europske komisije zeleno svjetlo dobio 'Program ruralnog razvoja RH od 2014. do 2020.', neki će pelješki i korčulanski poljoprivrednici štetu moći nadoknaditi novcem iz tog fonda teškog 223,5 milijuna kuna ako zadovolje propisane uvjete natječaja. Valja, međutim, istaknuti da se natjecati ne mogu svi, odnosno javiti se mogu samo oni čije ime se nalazi u Upisniku poljoprivrednih gospodarstva, a uništeno im je najmanje 30 posto poljoprivrednog potencijala, te imaju uredne papire o tome što i koliko proizvode, a gospodarski objekti su im legalizirani. Također, važno je istaknuti da nadoknadu štete od države ne mogu tražiti oni koji su svoju imovinu osigurali kod privatnih osiguravatelja.

Na temelju medijskih istupa oštećenih s pelješkog i korčulanskog područja, stječe se dojam da je 'komercijalno osiguranih' najmanje. Đani Radovanović iz Smokvice s Korčule kojemu je, kao i njegovim susjedima, izgorjelo sve od čega žive – maslinici, loza – priznao je da nema osiguranje. Naime, on je za portal Dubrovniknet.hr otkrio kako ga je premijer Zoran Milanović tijekom posjeta požarištima pitao ima li osiguranje. 'Pa gdje oni žive, pa ovdje nitko živ nema osiguranje! Nemamo mi goleme plantaže nego malo zemlje od koje pokušavamo preživjeti. Od čega bismo trebali osigurati imanje?! Bio je premijer prvo na Pelješcu kod Grgića, čovjek je zaradio u Americi, imao je čime osigurati svoju proizvodnju. On će i nekako, a mi svi ostali?', rekao je Đani Radovanović.

Ako je suditi prema podacima koje je objavio Hrvatski ured za osiguranja, 2014. godine zabilježen je najznačajniji pad ukupne premije osiguranja do sada. Lani je, naime, na osiguranje od požara i elementarnih šteta otpadalo tek 6,49 posto premija.

Istodobno s opadanjem broja polica osiguranja, raste broj prirodnih katastrofa uslijed kojih, prema ovogodišnjem izvješću UN-a, svjetsko gospodarstvo godišnje izgubi i do 300 milijardi dolara. Primjerice, prošle je godine zabilježeno čak 189 prirodnih katastrofa, što je najveći broj ikad zabilježen.

Paralelno s 'divljanjem' prirode, osiguravajuće društvo Suiss Re u svom je istraživanju objavljenom 2014. godine ustanovilo da jaz između ukupnih gubitaka i osiguranih šteta u posljednjih 40 godina progresivno raste. Katastrofe stvaraju sve veće gubitke koji se odražavaju na gospodarstvo, rast stanovništva i urbanizaciju. Uslijed toga raste broj siromašnih kojima nitko ne nadoknađuje imovinu koju su izgubili uslijed požara, potresa i drugih elementarnih nepogoda.

Da se građani ne mogu niti smiju pouzdati da će im država u slučaju katastrofe pokriti štetu na imovini mnogi su građani već uvjerili na vlastitoj koži, o čemu svjedoče primjeri iz Gunje, Rajeva sela i drugih poplavama pogođenih krajeva.

Čak i predstavnici društava za zaštitu potrošača sugeriraju građanima da zbog drastičnih promjena klime ozbiljno razmisle o osiguranju nekretnina jer na tržištu postoji velika ponuda različitih polica osiguranja. Osim toga, svojedobno je za tportal.hr upozorio Ilija Rkman iz Društva za zaštitu potrošača Hrvatske, ulaganje u osiguranje zapravo je ulaganje je u budućnost te bolja opcija nego računati na sitniš koji će se (možda) dobiti od države.

'Realno gledano, na godišnjoj razini to uopće nije velik novac, ali svejedno, mnogo ljudi i dalje smatra da si takvo financijsko ulaganje mogu priuštiti samo jako bogati gospodarstvenici. Ljudi malo znaju o tom osiguranju; misle da je skupo, nepotrebno; oslanjaju se na državu... Osiguravajuća kuća na teren izađe vrlo brzo napraviti procjenu. Za mjesec-dva novac sjedne na račun', ispričao nam je jedan sugovornik koji je želio ostati neimenovan, jer smatra da njegovo ime nije ključno za ovu priču.

Doznali smo u jednoj uglednoj osiguravajućoj kući da godišnja premija osiguranja, primjerice, kuće od 100 kvadrata s pripadajućim stvarima u kućanstvu na pelješkom području, a koja bi pokrivala desetogodišnje razdoblje – kad se uračunaju svi popusti - iznosi mjesečno oko 85 kuna.

Mnogi će nakon velikih šteta izazvanih nedavnim višednevnim požarom na Pelješcu i Korčuli (zbog kojih je dubrovačko-neretvanski župan za najpogođenija mjesta proglasio elementarnu nepogodu) nakon što obnove uništene zasade i farme, ozbiljno razmisliti o polici osiguranja.

Podsjetimo, polica osiguranje od požara i nekih drugih opasnosti osigurateljima pruža zaštitu od požara i udara groma, eksplozije (izuzev one od nuklearne energije), oluje, grada (tuče), udara vlastitog motornog vozila i vlastitog pokretnog radnog stroja i nepoznatog motornog vozila u osiguranu građevinu. Pa čak vas štiti od pada i udara letjelice te manifestacija i demonstracija.

Ako se posebno ugovori i obračuna dodatna premija, osiguravatelju se zaštita proširuje na jedan ili više dopunskih osiguranih rizika, već prema tome kako se ugovori, i to na: poplavu i bujicu; klizanje tla i odronjavanje zemljišta; snježnu lavinu i pritisak snijega; istjecanje tekućina (lekaža); izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi; samozapaljenje zaliha.

Osim toga, uz osiguranje od rizika požara i nekih drugih opasnosti, moguće je i osiguranje od prekida rada zbog požara i nekih drugih opasnosti. Valja naglasiti da predmet osiguranja predstavlja dobit prije oporezivanja (riječ je isključivo o dobiti i prihodima ostvarenim od obavljanja registrirane djelatnosti. Također se u obzir uzimaju i fiksni troškovi poslovanja, koji nastaju neovisno o tome odvija li se proizvodnja ili ne, odnosno osiguranik ih unatoč svemu mora podmiriti.