Način izbora predsjednika problematizirao je čelnik HDZ-a Tomislav Karamarka, koji se po pisanju tjednika Globus, zauzeo za rekonstrukciju institucije predsjednika Republike i najavio da će HDZ, ako dođe na vlast, ići na kancelarski sustav, u kojem bi se predsjednik birao u parlamentu, a ne više izravno.
Zamoljena da komentira te Karamarkove najave, Grabar Kitarović je naglasila kako neposrednim izborom predsjednik dobije legitimitet u narodu.

'Smatram kako je izborni legitimitet koji se dobije na izborima bitan za funkciju predsjednika te kako je bitno da on bude iznadstranački, kako bi mogao biti korektiv i arbitar u funkcioniranju državne vlasti', rekla je predsjednička kandidatkinja HDZ-a.

Na upit očekuje li da će svojim odlascima u Mostar i Tivat dobiti potporu dijaspore, ustvrdila je kako ne smatra da će taj dio glasačkog tijela biti 'jezičak na vagi' te istaknula da birače izvan Hrvatske ne promatra kao vanjsko biračko tijelo.

Grabar Kitarović je komentirala i nedavnu odluku DIP-a koji je ustvrdio kako su njezine donatorske večere zakonite. 'Cijelo vrijeme sam tvrdila da je sve zakonito, da je transparentno i po pravilima. Žao mi je zbog medijske hajke koja je nastala prije ove odluke, a pozivam DIP i GONG da istraže izvore financiranja ostalih predsjedničkih kandidata', rekla je Grabar Kitarović, pozivajući DIP i GONG da provjere izvore financiranja ostalih predsjedničkih kandidata.

O ideji ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka, kazala je kako Hrvatska mora imati neku pričuvu te kako se ne može osloniti samo na profesionalne snage.'Mislim i da bismo morali imati neku pričuvu i da bi većina mladih htjela proći neku vojnu obuku. Ne možemo se osloniti samo na profesionalne snage. Mislim da ne bi bilo loše da se razmisli makar o mjesec dana roka ljeti, ali ja bi išla na to da se mladim ljudima isplati makar neka minimalna plaća, tako da to bude korisno i državi, ali i da se mladi ljudi osjećaju korisno', rekla je Grabar Kitarović te istaknula kako su njoj vojne obuke pomogle u uvjetima rata, ali i mira.

Ocijenila je da se pitanje neriješenih granica sa Slovenijom, Srbijom i Crnom Gorom 'ne može više stavljati pod tepih', te da bi, ako nije moguć dogovor na temeljima dobrosusjedskih odnosa, stvari trebalo staviti na razinu Međunarodnog suda pravde.