'I tak… idem jutros na posel i prolazim prek Cvjetnog trga… al tamo nema cvijeća… mislim si da sam možda nekaj pobrkala… i vidim tam jednog lepog mladića i pitam ga kam je nestalo cvijeće, a on onak tužno: ‘Došel je komunalni i rekel da sve moramo maknut. Da je tak rekel gradonačelnik.’ Ljudi, kaj nam se to u našem lepom gradu događa? Spasimo Zagreb dok još nije kasno', napisala je jedna od članica grupe 'Zakaj volim Zagreb' na Facebooku.

Da je došlo do promjena, obavijestila je na Facebooku i jedna od cvjećarnica na Cvjetnom trgu službenog imena Trg Petra Preradovića. Građane je najnovija odluka Grada vezana uz Cvjetni trg poprilično razjarila pa su se kritizirajući taj potez u komentarima na društvenim mrežama obrušili na gradonačelnika Milana Bandića.

Neki se pitaju radi li se prostor za novu fontanu dok drugima nije jasno kako terase kafića, kojima je zakrčen Cvjetni trg, nisu problematične kad je u pitanju kretanje pješaka. Posebno pritom apostrofiraju nedavnu situaciju s metalnim konstrukcijama Tomislava Horvatinčića. Njegova nova terasa osvanula je u ponešto izmijenjenom izdanju nakon zadnjeg negodovanja građana, ali i dalje dodatno zauzima prostor na tom trgu, a sad su, komentiraju građani, najednom problem vaze s cvijećem.

'Kiosci površine oko devet metara kvadratnih su u vlasništvu Grada Zagreba i dani su u najam za prodaju cvijeća. Najmoprimcima nije odobreno postavljanje pokretnih naprava i izlaganje cvijeća na javnoj površini ispred kioska', samo su uz podsjetnik na mogućnost novčanih kazni zbog nepridržavanje odredbi Odluke o komunalnom redu, tportalu odgovorili iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet na niz pitanja oko najnovijeg razvoja situacije na Cvjetnom trgu.

'Cvjetni - početak krize zagrebačkih trgova'

U međuvremenu, o Cvjetnom trgu kao 'danas jednom od uvjerljivo najružnijih i – u negativnom smislu – najeksploatiranijih zagrebačkih trgova' piše i opet upozorava publicist i analitičar prostora Saša Šimpraga iz platforme 1POSTOZAGRAD. U tekstu na portalu pogledaj.to Šimpraga podsjeća na destruktivnu 'obnovu' Cvjetnog trga 1995. godine, koja je trn u oku i mnogim Zagrepčanima, a koja je 'rezultirala teškom devastacijom pod izlikom poboljšanja, no odgovornost za taj čin nije (samo) na arhitektima, već na žiriju natječaja i ponajviše gradskim stručnim službama'.

Naime, u tekstu kojim upozorava da je 'upravo Cvjetni trg označio početak onoga što se može nazvati zagrebačkom krizom trgova', Šimpraga se, pored ostalog, osvrće na aktualne cvjećarske kioske i smatra da je 'svakako uputno naći neko drugo rješenje od sadašnjih cvjećarskih kioska koji blokiraju logične pješačke pravce, a rezultat su improvizacije s obzirom na promašaj natječajnog rada i izvedeno rješenje'.

Cvjećarski kiosci - ima li alternative?

Da cvjećari kioscima narušavaju prostornu kompoziciju Cvjetnog trga, platforma 1POSTOZAGRAD upozoravala je i prije nekoliko godina, baš kao i stručna i kulturna javnost. Međutim, nije se tražilo sklanjanje cvjećara, već upravo u javnom interesu rješenje koje bi nužno moralo uključivati kontinuitet cvjećarske djelatnosti na plohi Cvjetnog trga i to s jedinom razlikom da 'novi način izlaganja i skladištenja cvijeća na tom trgu treba biti učinkovit i s minimalnim posljedicama po sam trg, a što je inteligentnim rješenjima vrlo lako ostvarivo', i to to na način na koji je to bilo uređeno do rekonstrukcije 1995.

Platforma je još prije četiri godine predložila da se ponovo uvede pomične boksove i to uz svako drugo stablo na Cvjetnom trgu, a on bi time i dalje imao šest cvjećarskih punktova te istovremeno bio bitno prohodniji. Boksove je moguće i potrebno dizajnerski oblikovati putem javnog natječaja, a oni mogu biti prilagođeni tako da se cvijeće može skladištiti u njima preko noći, navela je platforma 1POSTOZAGRAD u zahtjevu za reorganizaciju i promjenu načina upravljanja čitavim Cvjetnim trgom.