Nakon što je 2005. ostala bez bez programa protugradnih raketa, za tvrtku Đuro Đaković Alatnica počele su teške godine. Unatoč svemu tvrtka se podiže kao Feniks iz pepela, razvija se, povećava proizvodnju i zapošljava nove radnike
Ipak, pritišće ju teret od 11 milijuna kuna starih dugovanja prema državi. Problem je željela riješiti kroz Vladin model C gospodarskog oporavka, no iako udovoljava svim uvjetima za dobivanje kredita s državnim jamstvom, Alatnica je i tu odbijena. U tvrtki tvrde da je ova nova epizoda samo nastavak priče s raketama te se pitaju kome smeta ĐĐ Alatnica
Nakon šest godina nastojanja da joj se u potpunosti vrati program proizvodnje protugradnih raketa za potrebe Državnog hidrometeorološkog zavoda, ĐĐ Alatnica - jedini domaći proizvođač spornih raketa - ove je godine definitivno odustala od borbe s vjetrenjačama.
'I ove je godine naša ponuda za proizvodnju 1000 raketa, iako najpovoljnija, ponovo odbijena na natječaju zbog bizarnih razloga, zbog čega smo od te proizvodnje sada i definitivno odustali', kaže direktor tvrtke Nikola Veočić
Tvrtka je pak upravo na temelju programa protugradnih raketa namjeravala podići kredit kojim bi namirila stare obveze prema državi. Zbog gubitka posla na koji su računali tvrtka je u teškoćama, a Veočić upozorava da joj prijeti i stečaj te traži od sindikata ponovnu intervenciju u Vladi, kako bi se spasila tvrtka i 112 radnih mjesta.
Problem dugovanja prema državi, koja su se popela na 11 milijuna kuna, tvrtka je pokušala riješiti i kroz model C gospodarskog oporavka Vlade RH te je u listopadu prošle godine predala program. Iako je udovoljavala svim kriterijima za dobivanje kredita s državnim jamstvom, kojim bi izmirila stare obveze prema državi, program Alatnice je i u ovom slučaju odbijen te se sindikalci, vodstvo i radnici pitaju kome smeta ĐĐ Alatnica.
Iz sindikata tvrde da su o koruptivnim radnjama pri natječajima za nabavku raketa još prije godinu dana upozorili i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića te šefa USKOK-a Dinka Cvitana, ali do danas nisu dobili nikakav povratni odgovor.
Predsjednik SMH Vedran Dragičević upozorio je i na rastući problem deindustrijalizacije Hrvatske te okretanje uslužnim djelatnostima. Bilježi se pad industrijske proizvodnje od pet posto, a od ukupno 1,4 milijuna zaposlenih samo je 350.000 zaposleno u industriji.
Nakon što joj je domaće tržište okrenulo leđa, tvrtka se okrenula izvozu i stranim tržištima na koja sada plasira čak 85 posto svoje proizvodnje. Zahvaljujući izvozu tvrtka povećava prihode i otvara nova radna mjesta. U odnosu na prošlu i pretprošlu godinu, proizvodnja je povećana za 30 posto, a broj radnih mjesta za 12 posto, rekao je Veočić prilikom nedavnog puštanja u rad dva nova obradna centra HURCO 30VMX, vrijedna 1,2 milijuna kuna.
