Svoju odluku objelodanio je javljajući se u program Al Jazeera Balkans iz New Yorka, gdje je sudjelovao u radu Opće skupštine UN-a.

"Mislim da ovo nije ni vrijeme ni mjesto za takva pitanja, meni je sad najlakše kazati vam da hoću. Ali, evo, da ne bude da bježim od odgovora, reći ću to: Hoću. Bit ću ponovno kandidat. Već sam to nagovještavao", kazao je Komšić odgovarajući na novinarsko pitanje, navodi dnevnik.

I doista je najavljivao, a konačnu odluku potvrdio je u jeku rasprava o izmjenama Izbornog zakona BiH vezanim za legitimno nacionalno predstavljanje. A upravo je njegov izbor za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, i to u tri navrata, navođen kao eklatantan primjer majorizacije i ignoriranja izborne volje hrvatskog naroda.

Naime, Komšić tumači odredbe daytonskog ustava tako da on mora biti Hrvat, ali ne i hrvatski predstavnik. Zato mu nije sporno što su ga sva tri puta dominantno birali Bošnjaci. Pokazuje to činjenica da je najviše glasova dobivao u etnički dominantno bošnjačkim područjima.

Zbog svoje malobrojnosti Hrvati i, kada se homogeniziraju oko jednog kandidata, teško mogu izabrati svoga stvarnog nacionalnog predstavnika. Da stvar bude apsurdnija, Komšić je sva tri puta pobijedio na izrazitoj antihrvatskoj politici, a danas je najveći zagovornik ukidanja konstitutivnosti naroda i predvodnik kritika postupaka i izjava svih koji upozoravaju na neravnopravnost Hrvata u BiH.

Žestoko se protivi reformi izbornog zakonodavstva koju predlažu hrvatske stranke svjestan da bi u slučaju primjene modela koji osigurava nacionalnu reprezentativnost ostao bez šansi da i četvrti put zasjedne na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Iako se u Sarajevu procjenjuje da je Komšićeva popularnost opala i da teško može ponoviti rezultat otprije tri godine i osvojenih 225 tisuća glasova, hrvatski predstavnici ne dvoje da mu bošnjačke stranke preraspodjelom glasova mogu osigurati još jedan mandat ako ne dođe do promjene izbornih pravila, donosi Večernji list.