"Na temelju svih parametara... nastavit ću se politički boriti, da ne kažem tući sve dok mislim da ima razloga za to i sve dok mogu", kazao je Komšić u intervjuu za agenciju Fena.

Od 20. srpnja Komšić preuzima dužnost predsjedatelja Predsjedništva BiH na kojoj će biti narednih osam mjeseci sukladno uobičlajenom sustavu rotacije u državnom vrhu. Najavio je kako će nastojati uspostaviti redoviti ritam rada odnosno održavanje sjednica državnog vrha što je Milorad Dodik, sadašnji predsjedatelj, temeljito poremetio.

Kazao je i kako s dolaskom novog visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta očekuje povećanje međunarodnih kontakata koji su u protekom razdoblju reducirani zbog pandemije prouzročene koronavirusom ali i zbog političkih razloga.

To je ilustrirao konstatacijom kako trilaterala između BiH, Srbije i Turske funkcionira usporeno ali je ona s Hrvatskom zamrznuta zbog stajališta Zagreba koji odbija komunicirati s Predsjedništvom BiH dok je Komšić jedan od tri člana. Turska je pak ranije ove godine predložila da se trilaterala s BiH i Hrvatskom s ministarske podigne na razinu šefova država.

"Spremni smo podići mehanizam Turska - BiH - Hrvatska na razinu lidera. Na ovaj način želimo podići profil tog spomenutog mehanizma i efikasnije implementirati konkretne projekte saradnje", kazao je u svibnju tijekom posjeta Sarajevu šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu.

No hrvatski predsjednik Zoran Milanović koji je ovog tjedna boravio u radnom posjetu BiH kazao je kako će na bojkotu odnosa sa državnim vrhom BiH dosljedno inzistirati sve dok je u Predsjedništvu BiH Komšić jer on nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda u susjednoj zemlji. Milanović je najavio i kako će osobno inzistirati da sve svi dokumenti o BiH koje budu donosile međunarodne organizacije čiji je Hrvatska član oslanjaju na nužnost poštivanja izvornog Daytonskog sporazuma koji jamči jednaka prava za tri konstitutivna naroda.

Za Komšića je sadašnja politika Hrvatske u odnosu prema BiH "besmislena" jer od toga nitko nema koristi. Ocijenio je kako bi bilo dobro kada bi se takvo stajalište Hrvatske promijenilo jer je jasno da postoji potreba i da je važno održavati sastanke na bilateralnoj i multilateralnoj razini.

"Postoji potreba i za oživljavanjem trilateralnih susreta između dužnosnika BiH, Hrvatske i Srbije koji su ranije postojali. Naredne godine trebao bi biti održan i susret Brdo-Brijuni čiji bi domaćin ovaj put trebala biti Hrvatska", podsjetio je Komšić.

Pretpostavlja kako će Hrvatska u svezi puta BiH ka članstvu u NATO savezu "nastojati zaustaviti neke stvari" inzistirajući na ubacivanju pojma konstitutivnosti u razne izvještaje i programe no ostaje nepoznanica kako će na to NATO odgovoriti.

Prema Komšićevim tvrdnjama, Hrvatska je za takve svoje nakane prvotno uspjela pridobiti još nekoliko zemalja članica Alijanse no one su u međuvremenu od takve potpore odustale.

"Što god se dalje događalo BiH sebi ne može dopustiti luksuz da odustane od NATO-a i Europske unije jer je alternativa tome kaos ne samo u BiH nego i u regiji", kazao je Komšić koji ne vjeruje da će njegova zemlja do kraja godine dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji jer kasni provedba bitnih reformi.

Komentirajući prijepore oko izmjena izbornog zakona BiH Komšić je kazao kako bi bilo od velike koristi da se on izmijeni na način da se jamči integriret izbornog procesa odnosno regularnost rezultata izbora i spriječe izborne krađe.

Ne vjeruje kako je moguće postići dogovor o "velikim političkim ciljevima" odnosno o zahtjevima HDZ-a za izmjene izbornog zakona kojim bi se ustanovio novi model izbora članova Predsjedništva BiH.

"Mislim da ne postoji većina u parlamentu BiH koja može donijeti prevagu na jednu ili drugu stranu. Niti da se udovolji zahtjevima HDZ-a niti kontrazahtjevima pa čak ni onim koje zastupam osobno, a to je prije svega uvođenje građanske države", kazao je Komšić.