'sanitarni koridor'

Konstituirani odbori Europskog parlamenta; ovi hrvatski eurozastupnici su potpredsjednici

23.07.2024 u 15:45

Bionic
Reading

Odbori i pododbori Europskog parlamenta održali su u utorak konstituirajuće sjednice na kojima su izabrali svoje predsjednike i potpredsjednike pri čemu je ponovno primjenjen “sanitarni kordon” prema dvije zastupničke skupine krajnje desnice

Europski parlament radi u 20 stalnih odbora i četiri pododbora. Od hrvatskih zastupnika zasad su potpredsjednička mjesta dobili Romana Jerković (SDP/S&D), koja je izabrana za treću potpredsjednicu Podobora za javno zdravstvo i Fred Matić (SDP/S&D), četvrti potpredsjednik odbora za prava žena i ravnopravnost spolova.

U pet odbora zasad nisu izabrani četvrti potpredsjednici, koji će biti birani na sljedećoj sjednici tih odbora - za proračunski nadzor, za ekonomske i monetarne poslove, za zapošljavanje i socijalna pitanja, za poljoprivredu i razvoje te u pododboru za ljudska prava.

Najviše predsjedničkih mjesta dobila je najbrojnija politička skupina u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka, čiji su članovi izabrani za predsjednike sedam odbora. Slijedi Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) - imaju 5 predsjednika, Europski konzervativci i reformisti (ECR) tri, liberalna skupina Obnovimo Europu (Renew) i Zeleni imaju svaka po dva predsjednika i Ljevica jednog.

Krajnje desna skupina Domoljubi za Europu, koji su treća po brojnosti skupina u Europskom parlamentu nisu dobili nijedno mjesto, jer su ostale stranke glasale protiv njihovih kandidata, stvarajući sanitirani kordon oko krajnje desnice. Isto tako je prošla još desnija skupina Europa suverenih nacija.

Odbori Europskog parlamenta nisu jednaki po važnosti. Oni koji pokrivaju područja u kojima Europski parlament suodlučuje zajedno s vladama država članica, to jest Vijećem, sudjeluju u oblikovanju zakona. To su primjerice Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj ili Odbor za industriju, istraživanje i energiju. S druge strane, odbori poput onoga za vanjske poslove nema zakonodavnu ulogu jer je vanjska politika u nadležnosti država članica.