Hrvatski sabor raspravlja o proračunu za 2016. godinu
Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek
Hrvatski sabor raspravlja o proračunu za 2016. godinu
Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek
RASPRAVA O PRORAČUNU
Premijer Tihomir Orešković jutros je zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem predstavio proračun za 2016. godinu, kojeg će, kako je kazao, uskoro pratiti i reformske mjere. Oporba mu je zamjerila upravo to - nedostatak reformi koje su vladajući obećavali. Očekuje se da će, s obzirom na broj prijavljenih, rasprava o proračunu potrajati cijeli dan, a već jutros je započela s malim tehničkim problemima. Usred rasprave, tik prije nego što je trebao preuzeti riječ u ime kluba HSLS-a i BUZ-a Darinko Kosor zatražio je stanku, i to zbog toga što premijer nije u Saboru
Naime, na početku sjednice Oreškovića se moglo čuti samo unutar sabornice. Razglas i zvuk koji se prenosi do javnosti i medija uopće se nije mogao čuti kojih desetak minuta. Kako doznajemo, problem je nastao u distribuciji no ubrzo je otklonjen.
Predstavljajući proračun premijer Orešković kazao je kako proračun dolazi u trenutku koji je težak za Hrvatsku. 'Nažalost, zbog nagomialnih problema, koje godinama nismo rješavali, prošli tjedan nam je opet snižen kreditni rejting. To pokazuje da je 2016. godina za RH prijelomna i naša je obaveza prema budućim generacijama tu posljednju priliku i iskoristiti', kazao je Orešković.
Proračun je, dodao je, samo prvi korak četverogodišnjeg gospodarskog plana, a njime se postižu 3 važna cilja - smanjuje se deficit ispod 3 posto, stabilizira se javni dug i ne ugrožava gospodarski rast.
U proračunu su za ovu godinu planirani prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde, te deficit od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a.
Kada se tomu doda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a, prema nacionalnoj metodologiji.
'Porast proizlazi isključivo iz rashoda povezanih s iskorištavanjem europskih fondova te rashoda financiranih vlastitim i namjenskim prihodima. Kako bismo to ostvarili, bile su potrebne uštede u iznosu od 2,5 milijardi kuna jer neki rashodi nužno rastu, poput mirovina, naknada za minuli rad, doprinosa EU proračunu, kamatnih rashoda i slično. Međutim, Vlada neće stati na ovih 2,5 milijardi kuna ušteda u 2016. godini. To je samo dobar start i znak da ćemo i dalje nastaviti tražiti dodatan prostor za racionalizaciju u svim ministarstvima', kazao je Orešković.
Drugi korak, puno važniji od proračuna, poručuje Orešković, je paket strukturnih reformi. 'Prioriteti reformskog paketa su prvenstveno u područjima kao što su upravljanje javnim financijama, zdravstvena skrb, tržište rada, javna uprava, unapreeđenje investicijske klime i smanjenje opterećenosti poduzeća kao i povećanje apsorpcije EU sredstava te će s detaljnim planom Vlada ubrzo upoznati javnost', kazao je premijer.
Jedna od tih mjera, napomenuo je Orešković, je i osnaživanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti. 'Također, vlada je odlučna građanima i dalje osiguravati kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu skrb, ali to ne može biti izgovor za toleriranje financijskih problema koji psotoje u sustavu, i koje već godinama predstavljaju ogroman teret za proračun', kazao je Orešković.
Dotaknuo se i umirovljenika. 'U ovom smo proračunu pronašli dodatna sredstva za mirovine i mogu poručitii da će nužne promjene u mirovinskom sustavu ići u smjeru da omoguće i ne destimuliraju one koji žele raditi', rekao je premijer.
No, stav prema poduzetnicima i radnicima se mora promijeniti, smatra Orešković. 'Moramo postati njihov partner i neumorno otklanjati sve prepreke koje stoje na putu njihovoj ideji, inicijativi i inovativnosti. Saborska većina koja podržava rad ove Vlade, dobila je generacijski mandat da provede promjene u ovome društvu. Promjene kojima smo se predugo opirali i koje smo predugo odgađali, zbog čega su danas uzdrmani sami temelji našeg društva', kazao je Orešković.
Vlada, kaže, ima jasnu ideju što i kako napraviti no to ne može sama, stoga je Orešković pozvao i koalicijske partnere i sve ostale u saboru i građane da preuzmu svoj dio odgovornosti i pomognu vladi 'da promijeni Hrvatsku'.
Oreškoviću je replicirao SDP-ov Davor Bernardić, kazavši kako je premijer spominjao promjene i investicijsku klimu no nije rekao kako će to provesti.
'Ja ću vas podsjetiti da su dva mjeseca prošla od formiranja Vlade. Do sada nismo vidjeli niti jedan program pojedinog ministarstva. Nismo vidjeli niti jedno trasiranje budućnosti u pojedinom resoru hrvatskog društva. Dakle, niti smo vidjeli nikakav plan, niti se to može iščitati iz ovog proračuna. Ali ono što smo vidjeli, vidjeli smo da se pokušava staviti pod kontrolu policija, vidjeli smo da se pokušava staviti pod kontrolu tajne službe, vidjeli smo da se pod kontrolu pokušava staviti i HRT. Dakle, mediji i represivni aparat. Ono što nismo vidjeli, nismo vidjeli reforme niti jednim jedinim slovom. Dakle, vidjeli smo samo smjene i ono što hrvatsku javnost apsolutno brine je kako ćete provesti reforme kad su se one negdje putem izgubile', kazao je Bernardić.
Odgovorio mu je premijer, rekavši da je sve jasno u pororačunu. 'Dug, rast, deficit su naši glavni prioriteti. Ova Vlada je u roku mjesec i pol dana pružila proračun i konkretne reforme koje smo predali i Europskoj komisiji. Pojačat ćemo naš rejting, tada ćemo plaćati manje kamate i time uštediti 1,5 milijardi kuna čime možemo još programa realizirati za Hrvatsku', kazao je Orešković.
Milanović žestoko na replike vladajućih
Govoreći u ime SDP-a, predsjednik te stranke Zoran Milanović spočitnuo je vladajućima da su se do sada uglavnom bavili svojim nesuglasicama, a da riječi o reformama nije bilo.
'Dajte konačno počnite nešto radiit. Ja ne mogu držati figu u džepu i želit vam sve najgore. Naslijedili ste dobro stanje, naslijedili ste jedan zamah, naslijedili ste pet kvartala gospodarskog rasta koji nije baziran na bjesomučnom zaduživanju, naslijedili ste primarni deficit. Zašto ste odustali od reformi? Kažete da nudite reforme, ja ne vidim nijednu', kazao je Milanović.
Iskoristite nasljeđeno, poručuje Milanović.
'Hoće li doći do korektivnih mjera? Vjerujem da neće, brojke su točne, ali propuštate reći da vam je to ostavljeno. ajmo se složiti oko toga što je za Hrvatsku štetno, što je poslovno štetno, što je štetno za naš kreditni rejting i zašto nam netko o čijim financijama i boljem kreditnom rejtingu još uvijek ovisimo, to zamjera i zašto nam može napraviti štetu. Nema nas 100 milijuna, vodimo računa o dobrom ugledu i reputaciji Hrvatske. Povoljna okolnost je činjenica da je naša vlada ostvarila u 2015. godini pomak i u gospodarskom rastu i konsolidaciji financija. Iskoristite to', kazao je Milanović
Podsjetio je i na msjernice u kojima se spomnjialo smanjenje sredstava za prijevoz učenika. Svaka čast ako se to korigiralo, rekao je milanović, ali i dodao da se o tome uopće nije ni trebalo razmišljati.
'Ne mogu se oteti dojmu da je proračun napravljen na brzinu i ide na štetu najranjivijih u društvu. Mi smo se borili s EK i nismo zdravo za gotovo prihvaćali njihov prijedlog. Tamo vladaju birokrati koji misle da znaju što je najbolje za Hrvatsku, a ne Angela Merkel. Da smo ih slušali, od pet kvartala rasta ne bi bilo ništa', kazao je Milanović.
Replicirala mu je HDZ-ova Margareta Mađerić. 'O vašem rejtingu i vašoj vladi rekli su sve birači. Rekli su dosta i da ne žele više SDP-ovu vladu koja nas je dovela na rub propasti. Zar vama nije neugodno kad prolazite Zagrebom kad svaka treća osoba živi na rubu siromaštva zahvaljujući rezultatima vaše vlade. Najmanji je broj rođene djece otkad je statistike. Zahvaljujući vašoj vladi dotakli smo demografsko dno. A iselilo se 100.000 ljudi. A vezano za prijevoz učenika, Vlada je amandmanom ispravila proračun. Govorite istinu', kazala je Mađerić.
Odgovorio joj je Milanović. 'Ovakve stvari slušati nema smisla. Vi ste uzbuđeni, hiperventilirate, niste pročitali proračun. Dakle, 100 milijuna kuna je manje za socijalu i vi govorite o siromašnim ljudima u Zagrebu. Pa dajte molim vas! Dakle, pod pritiskom javnosti je ostavljena stavka o sufinanciranju učeničkog prijevoza. Zato što je netko to pisao ne znam s čim, taj proračun. I onda je to ispalo i ljudi su na to reagirali. Vi sa maksimalnim uzbuđenjem mi držite lekciju. Niste u pravu. Dakle, smanjen je proračun, ta stavka je smanjena, 100 milijuna kuna manje. I vi kažete da je to zato što se manje malih Hrvata rodilo. Prvo, taj podatak je upitan. Drugo, nije izašlo 100 tisuća ljudi iz Hrvatske. Nitko ne može zaustaviti, ni vi ne možete zaustaviti nekoga da se danas spakira i ode u Irsku ili Veliku Britaniju. To je nemoguće. Ne mogu natjerati, niti vi možete natjerati obitelji da imaju više djece. Nema politike u ime obitelji, rekao je Milanović.
Predsjedniku SDP-a replicirao je i HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević, zamjerivši Milanoviću što je rekao da ne drži do mišljenja rejting agencija. 'A tko ste to vi molim vas da ne držite do rejting agencija svjetskih? Pa vas lijepo molim da odgovorite, jer danas zbog vaših postupaka, zbog toga što niste poduzimali, zbog toga što niste činili reforme četiri godine dok ste bili odgovorni za ovu državu trpimo svi zajedno', rekao je Milošević.
'Nemojte fetišizirati rejting agencije jer ćete isprovocirati neka pitanja, dileme i upitnike. Za koga vi radite? Kakve rejting agencije? Pa da se rejting agencije pitaju svjetsko gospodarstvo bi odavno implodiralo i nitko se ne bi mogao zaduživati. Dakle, ovo mislim najozbiljnije, rejting agencije poslušati što misle, ali njihovo mišljenje i njihova reputacija je kompromitirana onog trena kad se raspao Lehman Brothers. Onog trena, sve su krivo prognozirali. Žive od ljudi kao što ste vi. Nemojte biti njihov glasnogovornik. Vi ste zastupnik u Hrvatskom saboru', odgovorio je Milanović Miloševiću.
HDZ-ov Branko Bačić, u replici milanović spomenuo je povlačenje novca iz europskih fondova. 'Mislim da se slažete da je vaša Vlada doživjela blamažu sa projektom željezničke pruge Dugo Selo-Križevci gdje ćemo vrlo vjerovatno ostati bez 160 milijuna eura koliko je bilo predviđeno za projekt izgradnje pruge Dugo Selo-Križevci', rekao je Bačić, no odgovor je odmah stigao od Milanovića.
'Što se tiče debakla za željezničku prugu, znate gospodine Bačiću za razliku od vas koji ste dobivali na poklon skupe švicarske satove, vi i Kalmeta od poduzeća ACI klub, dakle ACI i koji ste ih onda poklanjali kumovima i rođacima na Korčuli i to ste priznali ovdje, mi provodimo javne nabave, razumijete. I kada javna nabava ne uspije mora se ponoviti. To je to, nije se kralo', rekao je Milanović.
Požalio se Bačić na povredu poslovnika i vrijeđanje. 'Ja bih zastupnika Milanovića podsjetio da nam objasni na koji način je on mogao dobiti kredit od Erste banke kada za taj kredit nije ispunjavao uvjete. I do dana danas hrvatskoj javnosti nije objasnio po kojim je to kriterijima i koji su to bili, zbog čega je on dobio kredit kojega ostali hrvatski građani nisu mogli dobiti, a imali su isto godina kao on. Naime, on je koristio kredit koji je bio namijenjen osobama koje su bile puno mlađe od njega', bocnuo je Bačić.
Spremnu povredu poslovnika imao je i Milanović. 'Zašto me tretirate kao premijera - pa ja to više nisam. Što se tiče kredita, gospodine Bačiću, moj kredit je s kamatom od 6 posto. Ovdje sjede ljudi i ovdje koji su od državnih institucija u kojima su radili dobivali kredit po kamati od 2 posto za rješavanje stambenog pitanja. 6 posto je kamata za kredit, plaćam je i plaćati ću je jer živim samo od plaće cijeli svoj radni vijek. Ćao', odgovorio je Milanović.
HNS neće podržati proračun
Namjere premijera koje su prezentirane zvuče dobro, poručila je u ime HNS-a Vesna Pusić. 'Međutim, tekst proračuna je takav kakav je, brojke u proračunu su takve kakve jesu i govore i tu predsjednik Vlade ima pravo zapravo po prvi puta otvoreno o tome kakve su namjere i šta se zaista misli napraviti i šta se zaista može očekivati. Dakle, bez obzira na namjere koje su izražene u samom proračunu po planiranim sredstvima, po stavkama koje postoje vidi se što se može bez obzira na te namjere očekivati. Proračun ima nekoliko općih karakteristika. Jedna je da se sustavno smanjuje ulaganje sve koje se odnosi na gospodarstvo i obrazovanje. Drugo je da zasada, barem u Proračunu za 2016., nema ni traga reformi državne i javne uprave. Treća karakteristika je nedostatak ambicioznosti koji se u ovom proračunu vidi', kazala je Pusić.
Ovo je trebao biti mandat obrazovanja, no Pusić to ne vidi u proračunu. 'Prošli je bio mandat preokreta od gospodarskog pada na gospodarski rast. Ovaj je trebao biti mandat obrazovanja kao gospodarska strategija. Po ovome što se vidi barem za 2016. ta namjera ne postoji i ako ste vratili novac koji ste oduzeli za prijevoz plediramo da vratite novac za znastvene novake. To su ljudi koji su budućnost znanosti i visokog obrazovanja', rekla je Pusić.
Lovrinović pojasnio zašto će ipak podržati proračun
U ime Mosta Ivan Lovrinović rekao je da će podržati proračun, no da je to vatrogasni proračun. 'Rađen je u vremenskoj stisci i za to imamo razumijevanja. Njime se ne smanjuje javni dug i ne može se poticati rast. Smatramo da se ne treba zaduživati na stranim tržištima, pod svaku cijenu forsirati kunsko zaduživanje, a ako je nužno u devizama zapitajmo naše građane bi li oni kupovali državne obveznice. I što još reći na samom kraju, pored preporuka i zahtjeva da se refinancira kunski dio javnog duga, nužno je pristupiri reformaciji drugog mirovinskog stupa na način da se svim građanima demokratskom procedurom i slobodom izjašnjavanja omogući prijelaz u prvi ili u treći mirovinski stup, dakle nikakvog lomljenja preko koljena nema. Takav bi postupak smanjio, poboljšao pokazatelje državnog proračuna, znači smanjio bi deficit, smanjio bi javni dug i popravio bi jednostavno rejting Hrvatske prema ovim rejting agencijama', rekao je Lovrinović.
Podsjetio je kako je jučer rekao da će on osobno biti suzdržan, no predmoslio se kada je vidio da je za neke stavke ipak nađeno novca. 'Jutros sam saznao da ipak neće se uzeti dotacije za prijevoz učenika, da se DORH-u neće smanjiti izdvajanja, ali sam čuo da se neće uzeti znanosti i visokom obrazovanju 150 milijuna kuna', rekao je Lovrinović.
Spomenuo se filozofa Seneke. 'Seneka je rekao davno - kad si na dnu, kasno je štedjeti. Što to znači? to znači, ono što sam maloprije rekao, da proračun mora biti aktivni instrument financijske politike i da ovakav proračun koji je sad rađen nabrzinu, i zbog niza drugih okolnosti, naprosto sljedeći put neće biti moguć kao podrška odnosno neće biti rješenje za pravi gospodarski oporavak', rekao je Lovrinović.
Šuker: Jesmo li spremni na strukturne reforme?
Govoreći u ime HDZ-a Ivan Šuker kazao je da je vlada ovim proračunom poslala socijalnu poruku. 'Vlada je poslala poruku da će zaštititi socijalno najugroženije i da hrvatski umirovljenici, kojih 850 tisuća ima mirovine manje od tri tisuće kuna, da im se mirovine neće dirati', rekao je Šuker.
Upitao je Šuker zastupnike jesu li spremni na strukturne reforme. 'Da li smo mi konačno u ovoj državi spremni preuzeti političku odgovornost i dovest do racionalnog i pravednog trošenja sredstava u državnom proračunu. Što to znači racionalno? Da li su mnoge institucije, udruge, zavodi, agencije koje smo osnivali da li zbog toga što nam je govorila EU ili netko drugi odgovorile na pitanje ili zadatke zbog čega su osnovane. A imali smo proteklih mjesec i pol dana ovdje razno razna izvješća od tih agencija i o mnogima smo govorili kritično. A da li njih trebamo privesti svrsi da rade ono za što su osnovane i na takav način će one potaknuti mnoge gospodarske aktivnosti jer će se početi ponašati onako kako trebaju se ponašati za što su osnovane. Da li ćemo početi trošiti pravedno novce iz državnog proračuna? Možemo mi ovdje politikantski pričati koliko god hoćemo. Međutim, pravedno trošenje novaca je izvršavanje socijalne politike temeljem zakona koji je donio ovaj Visoki dom. Dakle, stvar je politike da kaže kolika će i kakva će socijalna prava netko imati. Ali isto tako je stvar politike da odredi tko i kako to može dobiti', rekao je Šuker.
Replicirao mu je SDP-ov Nenad Stazić. 'Stvar je politike kakva će se socijalna politika voditi i tko će koliko dobiti - ja se s time slažem. Vi vodite politiku udarite po najosjetljivijima. Ja mislim da ta vaša politika direktno ugrožava nacionalnu sigurnost', rekao je Stazić.
Replicirajući Šukeru SDP-ov Gordan Maras spočitnuo je što u Saboru nema više od pola ministara. 'Upozorit ću da u sabornici nema premijera ni ministra financija, svega pet ministara sjedi u Sabornici dok se predlaže ovaj dokument', rekao je Maras, vjerojatno zaboravivši da na predstavljanje proračuna nisu dužni doći svi ministri nego samo premijer i ministar financija, te da je i za vrijeme SDP-ove vlade na predstavljanje proračuna dolazio Milanović i tadašnji ministri financija Boris Lalovac i Slavko Linić.
Odredba da ministri moraju doći vrijedi za aktualno prijepodne, upozorio je i HDZ-ov Ivan Šuker.
Najveći gubitnik ovog proračuna je znanje, proučio je u ime Hrida Drago Prgomet. 'Budućnost zemlje zasniva se na znanja i znanosti, kod nas se obrazovanje i znanje tretira kao trošak. I dok su pametne zemlje glavom već u 22. stoljeću, mi smo napravili korak nazad u 20. stoljeće', rekao je Prgomet.
Usred rasprave, tik prije nego što je trebao preuzeti riječ u ime kluba HSLS-a i BUZ-a Darinko Kosor zatražio je stanku, i to zbog toga što premijer nije u Saboru. Kako doznajemo, premijer je s najbližim suradnicima na drugoj stranku Markovog trga, u Banskim dvorima u koje je upravo ušao kandidat za ministra branitelja Tomo Medved.
Nakon 20 minuta Kosor je uzeo riječ. 'Zahvaljujem se ministru financija. Žao mi je što nema drugih ministara i što nema predlagača. S obzirom da je na mene rasprava, a premijera nema ja odustajem od rasprave', kazao je Kosor, bez ikakvog objašnjenja.
Objašnjenje je dao predsjedavajući Željko Reiner. 'Kao i uvijek, postoje službeni predlagači. Osim premijera to su Zdravko Marić, svi ministri vlade, te pomoćnici ministra financija. Svi oni kao i kod drugih zakona su ovlašteni predlagači. Nije ništa neuobičajeno, sve je uobičajeno i to je to', rekao je Reiner.
Razvoj događaja pratite na tportalu