Premijerka Jadranka Kosor naglasila je da rasprave o kanalu traju još od 1737. godine, a da je sada 'napokon došlo vrijeme za njegovu realizaciju'. Podrži li Hrvatski sabor ovaj projekt s budžetom od gotovo milijardu eura, gradnja u tri faze počela bi već sljedeće godine – 275 godina nakon ispraznih rasprava u kojima se tvrdilo da projekt nije isplativ.

Ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić izvjestio je da će kanal Dunav - Sava biti plovni put 5.b klase, da će njime moći ploviti gotovo svi najveći riječni brodovi, a bit će multifunkcionalan – služit će plovidbi, navodnjavanju i odvodnji. Prometno će se povezati Dunav, Sava i Drava. Govori se o pokretanju riječnog turističkog krstarenja, a potpredsjednik Vlade Petar Čobanković o 'vremenu prije kanala i poslije kanala'.

Ekološke udruge i šumarska struka u nekoliko navrata ove godine upozorili su da bi se kopanjem golemog kanala ugrozila Spačvanska šuma, jedna od najvrednijih šuma u Hrvatskoj, a Hrvatska bi i strateški bila oštećena. Odmah nakon prvih najava o mogućoj gradnji kanala prije nekoliko godina Hrvatsko šumarsko društvo upozorilo je da prije tako opsežnih hidrotehničkih radova valja obaviti dugotrajna mjerenja razine podzemnih voda o čijem režimu ovisi opstanak hrastove Spačvanske šume.

U lipnju u razgovoru za tportalMartin Schneider-Jacoby, stručnjak međunarodne organizacije Euronatur, poručio je da gradnjom kanala Hrvatska ugrožava vlastite nacionalne interese. 'Potrošit ćete novac na potpunu glupost i izgraditi put za luke u susjednoj Bosni i Hercegovini. Ako brodovi ikada zaplove tim kanalom, Brčko će postati konkurencija luci u Vukovaru, a BiH neće potrošiti ni kune', ustvrdio je Schneider-Jacoby

Osim toga, Schneider-Jacoby upozorio je kako se u Europi vodnogospodarski projekti sve više okreću načelu 'više prostora rijekama' odnosno revitalizaciji prirodnih tokova, a ne njihovu kanaliziranju. 'Ali morate biti svjesni da na tom kanalu nikada neće biti brodova! Čudi me što lobi vodnoga gospodarstva uspijeva nametnuti takve projekte koji izravno ugrožavaju druge sektore, poput šumarstva. U njihovim studijama uopće se ne spominju šume', rekao je Jacoby.

Prije toga Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode podnijelo je tužbu Upravnom sudu protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša o prihvaćanju studije utjecaja na okoliš tog kanala.

Otpor javnosti rezultat je golemog, potencijalno negativnog utjecaja koji bi ovakav projekt mogao imati na prirodu i gospodarstvo. Megagrađevina na krajnjem istoku zemlje, na prostoru Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije, 12 jedinica lokalne samouprave, s pet luka i pristaništa te 23 cestovna i pješačka mosta, državu će stajati 950 milijuna eura. Dakle, trogodišnja gradnja 61,4 kilometra kanala, naprimjer, koštat će dvostruko više nego cjelokupni iznos za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj iz proračuna 2010. godine, kada je za tu namjenu izdvojeno oko pola milijarde eura (3,8 milijarde kuna).

Vlada kani dio, ili cijeli taj iznos, svaliti na leđa poreznim obveznicima Europske unije, pa je na Dunavskoj konferenciji u travnju u Vukovaru ovaj projekt predložen kao hrvatski priroritet u Dunavskoj strategiji. Radi se o EU dokumentu na osnovi kojega sve europske države Podunavlja iz europskih fondova mogu dobiti određenu potporu za razvoj, ali prema određenim pravilima. Ekološki aktivisti već su najavili da će im osobit zadatak biti sprečavanje financiranja ovako kontroverznih projekata europskim novcem.