Kako je prethodno objavljeno, raspoređivanje četiri multinacionalna bataljuna u baltičkim zemljama, Estoniji Latviji i Litvi te u Poljskoj, jedna je od najvažnijih odluka koja će se donijeti na samitu.

U Rumunjskoj će biti raspoređena multinacionalna brigada kako bi se ojačala vojna nazočnost na jugoistočnom krilu. Očekuju se i odluke o jačanju kibernetičke obrane, civilne zaštite i obrane od balističkih raketa.

Ministar Kovač potvrdio: Hrvatska šalje svoje postrojbe na istok Europe #NATOSummit #Warshaw @novahr

— Ivana Pezo Moskaljov (@ipezomoskaljov) July 8, 2016

'Mi ćemo tim bojnama doprinijeti s Hrvatskom vojskom. Odlučeno je da Hrvatska aktivno pomogne sa svojim postrojbama na istoku Europe', rekao je Kovač, a na pitanje s koliko vojnika će Hrvatska sudjelovati, rekao je da će o tome govoriti kasnije predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović i ministar obrane Josip Buljević.

Četiri multinacionalne bojne imat će svaka po 600 do 1000 ljudi, a bit će pod zapovjedništvom Velike Britanije, Kanade, Njemačke i Sjedinjenih Država. Bit će raspoređene u tri baltičke zemlje Estoniji, Latviji i Litvi te u Poljskoj.

Hrvatski angažman tek sljedeće godine ili 2018.

One se popunjavaju po načelu rotacije, tako da hrvatski vojnici neće tako skoro u njima sudjelovati, a kako se doznaje, ne prije 2017. ili početka 2018. O slanju hrvatskih vojnika izvan Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor.

Na samitu se očekuje također da će biti proglašena inicijalna operativna sposobnost proturaketnog štita, koji Rusija smatra izravnom prijetnjom, dok NATO tvrdi da je štit zamišljen samo za presretanje interkontinentalnih raketa, primjerice iz Irana

Pored toga, NATO će ojačati razmjenu civilnih i vojnih obavještajnih informacija kroz novi obavještajni odjel koji bi trebao pomoći u borbi protiv hibridnih i terorističkih prijetnji.