Za Roberta Šveba kao glavnog ravnatelja HRT-a glasalo je 77 zastupnika, a 55 ih je bilo protiv, Glasanje je ponovljeno zbog tehničke pogreške.

Jutro je u Saboru krenulo zahtjevima za stankama prije glasovanja o glavnom ravnatelju HRT-a. Stanku je tražio zeleno-lijevi blok. Vilim Matula je kazao da je pitanje sukoba interesa u kojima se Šveb nalazi nije nešto od jučer, nego o tome govore ne samo ljudi u politici već sva kritička javnost. Nino Raspudić je i u ime kluba zastupnika Mosta tražio stanku, ne zato 'da bi se konzultirao s Pupovcem', te je ponovio kako je Šveb predao nevaljalu dokumentaciju. 'Njegove dvije firme posjeduju pet sportskih kanala i teško da će mu biti svejedno kako će poslovati kada udjele prebaci na partnere'. Kaže da će napustiti sjednicu jer ne žele fizički nazočiti daljnjem valjanju u blatu.

Krešo Beljak (HSS) kazao je da mu se obratio doajen HRT-a i rekao mu: Krešo pokušajte napraviti sve što je moguće da se spriječi ovo sramotno imenovanje. Ovo što se sprema je totalna katastrofa. I Stjepo Bartulica je u ime Domovinskog pokreta tražio stanku. Peđa Grbin je u ime kluba zastupnika SDP-a također tražio stanku. 'Glavni ravnatelj HRT-a imenuje se na razdoblje od pet godina. U tom razdoblju raspolaže s gotovo sedam milijardi kuna. Zato je bitno tko će biti ta osoba i da ta osoba nije u sukobu interesa. Postoje ozbiljne indicije da se njegov osobni interes sukobljava s interesom javne televizije i građana', kazao je.

Milorad Pupovac (SDSS) kazao je da će njegov klub dati uvjetnu podršku Švebu. 'Očekujemo da se strukture koje de facto upravljaju HRT-om promjene. Očekujemo da se HRT počne profesionalizirati i modernizirati. Povjerenje dajemo do prvog izvještajnog roka. Dat će mo mu priliku i vrijeme da to uradi', kazao je. Mario Kapulica (HDZ) također je tražio stanku i optužio oporbu, posebno Mostovce da im od 13 kandidata nitko nije bio dobar.

Miroslav Škoro je u ime kluba Hrvatskih suverenista kazao da oni neće glasati za Šveba, no da neće sudjelovati u igrokazu koji je izveo dio oporbe prošlog tjedna. Matko Kuzmanić (klub socijaldemokrata) zamolio je vladajuće da još jednom razmisle o svom kandidatu.

Podsjetimo, izbor Roberta Šveba za glavnog ravnatelja HRT-a, u ponovljenom glasanju, zbog pogreške u proceduri, podržao je saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije. Milorad Pupovac (SDSS) je u saborskoj raspravi poručio da njegov klub ne može nikome bjanko dati povjerenje te da SDSS-a još nije donio odluku kako će glasovati pri izboru Šveba.

Robert Šveb, po obrazovanju je diplomirani inženjer elektrotehnike, dobro poznaje sustav javne televizije, a okušao se i kao poduzetnik. Karijeru na HRT-u počeo je kao informatički tehničar još za vrijeme studija, a nakon što je diplomirao zaposlio se na odjelu informatike kao sistemski inženjer.

Nakratko je napustio HRT, pokrenuo tvrtku Robago, potom međunarodnu tvrtku ON-AIR Systems Ltd sa sjedištem u Londonu i podružnicama u Zagrebu i Miamiju s kojom je zauzeo vodeću poziciju na globalnom tržištu u sustavima automatizacije televizijskih procesa u produkciji i emitiranju programa i drugo mjesto u Velikoj Britaniji na području medijske tehnologije.

Na HRT se vratio krajem 2005. na poziv tadašnjeg glavnog ravnatelja Mirka Galića kojemu je postao savjetnik za tehnologiju i razvoj. Par godina kasnije, njegovo imenovanje pratile su sumnje je li prodao svoje udjele u tvrtkama ili ih je prenio na suprugu. On je tvrdio da sumnje nisu opravdane i da je još Galiću predao dokaze o tome. S HRT-om nikad nije prekinuo veze - njegova tvrtka MediaHub imala je s HRT-om ugovor o restrukturiranju, izradi strateških analiza, vrijedan 300.000 kuna iz 2013. i 2014.

U Saboru bi, nakon glasovanja o ravnatelju HRT-a, trebala uslijediti rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, koje je Vlada prihvatila na sjednici 14. listopada te ih uputila u hitnu saborsku proceduru radi ubrzanja procesa obnove.

Tim se izmjenama i dopunama građane oslobađa obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Financirat će ih Republika Hrvatska i jedinice regionalne samouprave i to u omjeru 80 posto prema 20 posto, dok će na području na kojem je proglašena katastrofa financiranje i dalje biti u stopostotnom iznosu države.