'Ministarstvo zdravstva je bitno, zahtijeva pun fokus i na teme predsjedanja i suzbijanja koronavirusa. Ministar Kujundžić bio je fokusiran na druge teme. On će se vratiti u Sabor i imat će prilike objasniti sve okolnosti oko imovine', kazao je Plenković.

Stranački kuloari proteklih dana izbacili su tri imena koja su navodno u najužem izboru, uz objašnjenje ponešto drugačije od premijerovog: tvrde, naime, da bi se tog posla mogli prihvatiti isključivo ljudi iz sustava samog ministarstva i da će se na pola godine od parlamentarnih izbora rijetki drugi odvažiti na takvu avanturu. Niti bi se mogli snaći na novoj dužnosti, niti bi mogli provesti bilo kakve konkretne i dugoročne promjene.

Upravo ovom logikom Plenković se vodio prilikom prošlogodišnje rekonstrukcije Vlade, u kojoj su ministre Gorana Marića, Gabrijelu Žalac, Marka Pavića i Tomislava Tolušića naslijedili ljudi iz njihovih ministarstava ili povezanih institucija.

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić navodno je potencijalni budući ministar: dolazi iz sustava, a opet otvoreno kritizira Milana Kujundžića.

'Što se tiče naše suradnje, moram reći da smo često imali drukčija viđenja, od samog vođenja Ministarstva do pojedinih projekata. Imao sam više projekata i zamisli za koje smatram da su bile nužne, no ministar nije bio suglasan, pa od toga nije bilo ništa', kazao je Plazonić nedavno za Jutarnji list. Ovaj specijalist interne medicine i subspecijalist kardiologije, kojega je Kujundžić nedavno postavio i za predsjednika Upravnog vijeća KBC-a Rijeka, otvoreno je izrazio ambicije za ministarsku fotelju.

'Imam dugogodišnje iskustvo i upoznat sam sa sustavom, kao i s radom Ministarstva, tako da smatram da bih bio kompetentan', kazao je Plazonić.

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Vili Beroš u ponedjeljak navečer također je istaknuo svoju kandidaturu: u emisiji Otvoreno kazao je da bi prihvatio ponudu premijera Plenkovića.

'Ako premijer odluči da je potrebno mijenjati čelnika resora, ja ću se odazvati na to. Mislim da sam kompetentan i da su neki rezultati iza mene', kazao je Beroš. Za razliku od Plazonića, suradnju s Milanom Kujundžićem on je opisao kao 'potpuno adekvatnu'.

Beroš je inače neurokirurg koji je ranije radio u KBC-u Sestre milosrdnice u Zagrebu.

Treći kandidat je bivši ministar zdravstva u vladi Tihomira Oreškovića, Dario Nakić, inače liječnik i bivši ravnatelj u zadarskoj bolnici; on ne dolazi iz samog ministarstva, no zna kako ono funkcionira, pogotovo na kratki rok. Vodio ga je, naime, tek deset mjeseci.

Čak i u tom kratkom periodu uspio se zakačiti s utjecajnim splitskim i dalmatinskim krilom njegova vlastitog HDZ-a kada je objavio namjeru da jedino KBC Zagreb postane sveučilišna bolnica, dok bi svi ostali - uključujući splitski - dobili tek regionalni karakter.

'Ovakav ministar zdravstva kao što je dr. Dario Nakić šteti ugledu HDZ-a i svojim će idejama samo posvaditi HDZ s narodom. Znamo da je ministar dr. Nakić smijenjen s mjesta ravnatelja zadarske bolnice, i to zbog gubitaka. Poslije toga nisam čuo za neke njegove značajnije, a pogotovo pozitivne referencije. Stoga se pitam kakve je on to skupe političke bodove skupio ili kupio u 'političkoj kuhinji' da bi kao anonimac postao ministar zdravstva. Koji to bodovi opravdavaju njegovo političko napredovanje', kazao je splitski liječnik i HDZ-ovac Dujomir Marasović na izvanrednoj sjednici na kojoj su se našli i drugi utjecajni članovi, poput današnjeg političkog tajnika stranke Ante Sanadera.

U utorak ujutro, nakon što je Milan Kujundžić razriješen dužnosti, u javnosti su počela kolati i druga imena njegovih potencijalnih nasljednika - poput Drage Prgometa, predsjednika Gradske skupštine Zagreba. Današnji predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata Kliničkog bolničkog centra Zagreb gradio je političku karijeru u HDZ-u i ondje dogurao do zamjenika predsjednika, no zbog neslaganja s Tomislavom Karamarkom napustio je stranku početkom 2015. godine. Pristupio je Mostu i s njime ušao u Sabor, potom je izbačen i osnovao stranku HRID, a već u rujnu 2016. godine vraćen je u HDZ. Simbolično, s njime se vratio i - Milan Kujundžić.

Tu je i Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Rebro, čije je imenovanje u Vladu svojedobno blokirao Most. Ćorušić je tijekom jutra viđen kako dolazi u Banske dvore na razgovor s Plenkovićem, a novinarima je kazao da je 'vrlo malo vjerojatno' da će biti postavljen za ministra.

'Došao sam kako bismo razgovarali o problemima u sustavu', kazao je Ćorušić dosta neuvjerljivo.

Radi se o osobi koja je dosad izazvala brojne kontroverze: nakon što su stotine žena progovorile o stravičnim postupcima u nekim hrvatskim bolnicama on je, kao predsjednik Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju, kazao da 'nitko ne veže žene, već im se stavljaju remeni', 'da je siguran da se sve žene šivaju u lokalnoj anesteziji' i 'da se sve kiretaže rade u općoj anesteziji', suprotno brojnim svjedočanstvima.

Ćorušić je najavljivao da bi trebalo mijenjati Zakon o pobačaju, premda ga on osobno ne bi odbacio, ali je otkrio da je 'trećinu žena odgovorio od tog čina'. Snažno se protivio Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji s tvrdih vjerskih pozicija, jednako kao i zdravstvenom odgoju u školama.

'Gospodin Orešković, predsjednica Kitarović, gospodin Karamarko i gospodin Petrov su praktični katolici, to nismo nikad imali', izjavio je Ćorušić prije nekoliko godina. Nijedno od četvero spomenutih više nije na svojoj funkciji, a on je ponovno u igri.