Hoće li cijena prve faze biti takva ili nešto viša ili niža, znat će se nakon što pristignu ponude.

Za izradu glavnog projekta, ishođenje dopune i izmjene građevinske dozvole te izvedbenog projekta predviđeno je 12 mjeseci, a rok za dovršetak radova je 38 mjeseci. Kako je rečeno u travnju na predstavljanju projekta u Ministarstvu zdravstva, očekuje se da bi radovi trebali početi 2026. godine, a izgradnja prve faze trebala bi završiti 2029. te se iste godine u travnju očekuje otvaranje bolnice.

NDB se u dvije faze planira graditi jugoistočno pored nikad završene Sveučilišne bolnice. Od tog nezavršenog projekta iskoristit će se tek manji dio, odnosno objekt koji se vodi kao EO1, a tlocrtnih je dimenzija 65x87 metara. Veliki dio i nakon izgradnje prve faze bit će samo betonski kostur.

Spomenuti će se objekt tunelom od 188 metara povezati s bolnicom i bit će njezin logistički odjel. U njegovu podrumu planirane su punionice za automatizirana vozila, kojima će se prebacivati roba, a u prizemlju su ucrtane glavna kuhinja, ljekarna, praonica te administrativni dio zgrade logistike. Ukupan GBP objekta E01 iznosi 7252 kvadratna metra, a prve faze NDB-a 44.788 kvadratnih metara. Zgrada će se sastojati od podruma, prizemlja te tri kata maksimalne tlocrtne površine 111x112 metara.

Prema idejnom projektu faze 1, koji je izradila tvrtka UPI2M, bolnica je tipološki vertikalno podijeljena na dva dijela. U prizemlju i na prvom katu predviđeni su hitni prijem, ambulante, dijagnostika, endoskopija, operacijski blok te stanica intenzivne medicine. Na drugom i trećem katu nalaze se odjeli - opća pedijatarska i kirurška skrb te specijalna skrb, npr. onkološki i odjel za infektivne bolesti, odnosno dnevne bolnice. Ukupno će imati 481 bolničku postelju, kao i 300 postelja u dnevnoj bolnici.

U novu bolnicu u prvoj fazi bit će prebačena kompletna Dječja bolnica u Klaićevoj i pedijatrija iz KBC-a Sestre milosrdnice dok je u drugoj fazi planirano prebacivanje kompletnog opsega Kukuljevićeve, Goljaka i odjela ginekologije iz KB-a Merkur.

Cjelokupna energija, točnije do 84 posto, dolazit će iz obnovljivih izvora, dijelom iz solarnih izvora, ali i velikim dijelom iz geotermalnih izvora, kojima obiluje lokacija na kojoj će se graditi bolnica. Koncesiju i bušotine na tom geotermalnom polju imala je Ina, tvrtka dijelom u državnom vlasništvu, dok je u planu bila gradnja Termi Zagreb. Prije osam godina, kada je postalo jasno da Inin interes za Terme kopni, koncesija je otišla u privatne ruke, pa će sada država za isporuku geotermalne vode za grijanje i hlađenje plaćati trenutnom koncesionaru.