Ako je svojevremeno izbor pape Ivana Pavla II napokon dokinuo monopol papa iz Italije, glavno pitanje novog izbora, o kojem odlučuje 117 kardinala, jest hoće li konklava u izbor napokon ozbiljno uključiti kandidate iz Latinske Amerike koja broji čak 42 posto od 1,2 milijarde katolika na svijetu. Za izbor je potrebna dvotrećinska većina, a kako je u konklavi čak 61 kardinal iz Europe, a tek 19 iz Latinske Amerike, konačan odabir bit će zasigurno kompromisno rješenje. Svjetski mediji su dan nakon najave o abdikaciji pape Benedikta XVI sastavili vlastite popise kandidata. Njima zasad dominiraju konzervativni kandidati, što nije iznenađujuće s obzirom na Ratzingerov mandat, iako se u spekulacijama sve ozbiljnije profiliraju kandidati iz Latinske Amerike koji imaju bogato iskustvo rada s najugroženijim slojem vjernika i koji u svojim zajednicama uživaju znatno veći ugled i utjecaj od njihovih kolega sa Zapada
BBC tako predlaže listu od 10 kandidata, od kojih su tri europska. Italiju predstavljaju kardinal Angelo Scola, konzervativni milanski nadbiskup, najprominentniji akter katoličanstva u Italiji kojem visoka dob od 71 godine može eventualno predstavljati otegotnu okolnost u izboru, te Gianfranco Ravasi, predsjednik Pontifikalnog vijeća, intelektualac s jakim akademskim referencijama te umjerenih stavova. Bečki nadbiskup Christopher Schoenborn smatra se najjačim europskim kandidatom uz dva Talijana. Rođen je u obitelji s dugom tradicijom služenja u Katoličkoj crkvi te, unatoč propitivanju celibata svećenika, drži ga se intelektualno konzervativnim. Najveću katoličku naciju, Brazil, predstavljaju dva kandidata, Odilo Scherer, nadbiskup Sao Paola, koji, osim što vodi najmnogoljudniju biskupiju, uživa i povjerenje Vatikana u kojem je obranio doktorat na Sveučilištu Gregoriana, te Joao Braz de Aviz, pročelnik Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskoga života, nekadašnji nadbiskup Brazilije koji se u rodnom Brazilu najviše skrbio o sloju siromašnih. Kao argument za latino kandidate, Le Monde ističe da upravo Sao Paolo predstavlja zadnju linije borbe Katoličke crkve naspram sve jačih evangeličkih crkava. Među latinoameričkim kandidatima je i Argentinac Leonardo Sandri, dijete talijanskih doseljenika u Buenos Aires. Trenutno u Vatikanu vodi odjel za istočne crkve, a bio je glasnogovornik pape Ivana Pavla II pred kraj njegova mandata. SAD predstavlja kardinal Timothy Dolan, njujorški nadbiskup s bogatim iskustvom, no navodi se da konklava nije pretjerano sklona kandidatima iz SAD-a. Kandidat blizak konzervativnim stavovima odlazećeg pape Ratzingera jest Kanađanin Marc Quellet, nadbiskup Quebeca, koji je pažnju stekao brojnim javnim istupima na temu moralnosti. Listu nadopunjuju kandidat s Filipina, kardinal Luis Tagle, nadbiskup Manile, koji je sa 55 godina jedan od najmlađih potencijalnih papabile te jedini crni kandidat, kardinal Peter Turkson iz Gane koji je na čelu vatikanskog Vijeća za pravdu i mir objavio dokument kojima osuđuje suvremenu 'idolatriju tržišta'. Podupro je pokret Occupy Wall Street, što ga svakako čini jednim od umjerenih i liberalnijih kandidata.
Na listi Le Mondea može se, uz imena Scherera, Braza de Aviza i Sandrija, pronaći još jedan ugledni latino kandidat, a to je Oscar Andrés Rodriguez Maradiaga, nadbiskup iz Hondurasa, poznat po borbi protiv korupcije i trgovine drogom. Bio je već jednom papabile, nakon smrti Ivana Pavla II. Upravo se njega ističe kao kandidata koji bi mogao Katoličkoj crkvi donijeti ugled kakav je imala tijekom mandata Ivana Pavla II, a koji je narušen tijekom Ratzingerovog mandata.
