'Na prvi pogled se čini kako je opet sve ružičasto oko eura – tečaj zajedničke valute je opet snažan kao rijetko kad proteklih godina, a čak i države poput Španjolske i Italije posuđuju novac s relativno niskim kamatama', konstatira Der Spiegel u svojoj analizi stanja u eurozoni te zaključuje da je 'postalo mirno u vezi s krizom eura zadnjih mjeseci'. Sve to je najviše zasluga guvernera Europske centralne banke Marija Draghija, koji je ljetos izjavio kako će ECB učiniti sve za spas eura, nakon čega se situacija poprilično smirila.

'Ali srž krize ostaje neriješena', konstatira Der Spiegel, pozivajući se na brojne ekonomske stručnjake. Oni podsjećaju da su nova žarišta krize eura Španjolska, Italija i Cipar.

Španjolska se nalazi usred velike budžetske štednje, koja izaziva još veće socijalne nemire, ali njena ekonomija i dalje bilježi negativne brojke. Dapače, slijedi vjerojatno serija bankrota velikih građevinskih tvrtki, poput Reyal Urbisa koji je nakupio 3,6 milijarde eura dugova! Istovremeno se premijer Mariano Rajoy nalazi usred velike korupcijske afere, u kojoj ga optužuju da se godinama služio stranačkim crnim fondovima za osobno bogaćenje, što ozbiljno dovodi u opasnost njegov politički legitimitet.

Kada je riječ o Italiji, prvi i najveći strah je onaj od povratka Silvija Berlusconija na vlast. Predviđa se da bi njegovu moguću pobjedu na skorim izborima međunarodna tržišta shvatila kao novi financijski rizik, te bi stabilizacija stanja koju je proveo Mario Monti bila brzo zaboravljena. Pritom Berlusconi u predizbornoj kampanji obećava kako bi prestao sa štednjom te ukinuo povišenje poreza koje je teškom mukom uveo Monti kako bi sanirao državni budžet. Berlusconi je još kao glavne neprijatelje Italije proglasio ECB i njemačku kancelarku Angelu Merkel, što sigurno neće pomoći stabilizaciji zajedničke valute. S obzirom na važnost i veličinu talijanske ekonomije, nova velika kriza u ovoj državi bi dovela do zaraze cijele eurozone, smatraju ekonomski stručnjaci.

Cipar se pak nalazi u situaciji da će bankrotirati ukoliko njegove ruinirane banke ne dobiju novčanu pomoć iz Bruxellesa. Ova mediteranska zemlja treba pod hitno najmanje 17,5 milijardi eura kako bi stabilizirala svoje banke i državne financije, no kako Cipar – potpuno opravdano – važi za porezni raj za bogataše, u kojem se mnogo toga odvija netransparentno, nitko se ne žuri dati novac. Naročito se u tome ustručava njemačka vlada, koja u izbornoj godini nije baš raspoložena dati na glasanje u Bundestagu još jedan paket pomoći u milijardama eura, koje dolaze u velikoj mjeri od njemačkih poreznih obveznika. Ipak, nije sigurno bi li bankrot Cipra doista bio velika katastrofa jer je riječ o 'maloj i gospodarski nevažnoj zemlji', ali bi bio opasan presedan ako bi države eurozone dopustile bankrot jedne od članica.

Uostalom, nije ni Grčka velika i gospodarski jako važna država, a znamo što se dogodilo.