Pionir PC-revolucije Bill Gates u srijedu je po 19. put zaredom ponio naslov najbogatijeg Amerikanca godine u istraživanju američkog časopisa Forbes. No to nije toliko važno: mnogo je važnije da se u razdoblju erozije američkog srednjeg sloja, kada Amerika rapidno gubi auru 'zemlje šansi' i 'zemlje blagostanja', ukupni kapital najimućnijih građana SAD-a popeo sa 1.300 milijardi na 1.700 milijardi dolara
Prosječan od 400 najbogatijih američkih bogatuna s Forbesove liste sada je težak 4,2 milijarde dolara; prošle godine prosjek je bio 3,8 milijardi. Inače, donja granica za upad u klub 400 je kapital procijenjen na 1,1 milijardu dolara. No čak i među njima osnovna je tendencija da poseban napredak bilježe najbogatiji među najbogatijima.
Za tajkune, naftaše, bankare, monopoliste, većinske dioničare konglomerata i korporacija te druge multimilijardere Amerika je očito i dalje zemlja šansi & blagostanja - bez obzira na sitnice poput pohlepom američkog krupnog kapitala inicirane globalne svjetske krize, koju su na razini osnovnih egzistencijalnih potreba osjetili milijuni ljudi u SAD-u i u ostatku svijeta. Za proteklu godinu dana bogatstvo se uvećalo 241 osobi s Forbesove liste, a smanjilo se za njih 66.
Prvi je, dakle, Bill Gates s poslovnim imperijem vrijednim cca 66 milijardi dolara (sedam milijardi više nego lani). Drugi je nebraskanski većinski vlasnik investicijskog holdinga Berkshire Hathaway, 82-godišnji Warren Buffet čiji imetak Forbes procjenjuje na 46 milijardi dolara (također porast od sedam milijardi). Treći je osnivač informatičke korporacije Oracle, Larry Ellison (41 milijarda).
Četvrto mjesto dijele braća Koch, nasljednici 72 godine stare industrijske multionacionalke iz Kanzasa – Koch Industries.
Od petog do osmog mjesta smjestili su se suvlasnici trgovačkog lanca Wal-Mart: Christy Walton & family, Alice Walton, Jim Walton i S. Robson Walton: procijenjeni su na iznose od 27,9 do 26,1 milijarde dolara.
Iz prve desetke ispao je financijaš George Soros, a vratio se medijski mogul i gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg
Najveći forbesovski sunovrat u 2012. zabilježio je autor Facebooka Mark Zuckerberg, vrijednost čijeg se imetka smanjila za 8,1 milijardu dolara. S vrtoglave 14. pozicije 28-godišnji se programer spustio na 36. mjesto. Zuckerberg je ogledni primjer tendencije koju uočava ruski Kommersant pišući da je godina bila posebno loša za inženjere društvenih mreža i tehnoloških kompanija; u kapitalističku orbitu nije izbačeno nijedno novo ime iz tog sektora.
Forbesova analiza zasnovana je na financijskim izvještajima koje kompanije podnose vladinoj Komisiji za burze i vrijednosne papire (SEC). Uz njih se analiziraju udjeli poduzetnika u javnim i privatnim tvrtkama, vrijednost njihovih nekretnina i pokretnina te drugi pokazatelji.
