Govoreći o međunarodnom financijskom sustavu pred Odborom za financije Zastupničkog doma američkog Kongresa, Geithner je upozorio protiv drakonskih rezova potrošnje u prezaduženim zemljama i pozvao europske države koje su u boljoj ekonomskoj situaciji da pomognu svojim susjedima.

'Ekonomski rast neko vrijeme bit će slab. Put prema fiskalnoj konsolidaciji trebao bi biti postupan, s višegodišnjim reformama... Ako su vlade, svaki put kada ekonomski rast podbaci, prisiljene odmah smanjivati potrošnju ili povećavati poreze kako bi nadoknadile učinke slabijeg rasta na deficite, to bi moglo potaknuti negativnu spiralu štednje koja ubija rast', rekao je Geithner.

Zemlje eurozone najviše pogođene krizom – Grčka, Irska, Italija, Portugal i Španjolska – pribjegle su mjerama za smanjenje proračunskih deficita i nametnule reforme s ciljem da svoja gospodarstva učine konkurentnijima. Velika proračunska smanjenja najavila je i Velika Britanija.

'Fiskalne reforme samo su dio rješenja. Teži je izazov suočiti se s erozijom u konkurentnosti i ponovno uspostaviti razumne stope ekonomskog rasta', ocijenio je Geithner.

Talijanski primjer

Istovremeno, talijanski premijer Mario Monti održao je pregovore sa sindikatima o smanjenju zakonskih prava radnika.

Sindikalni vođe grčevito brane radnička prava, koje neki drže glavnim krivcem za slabu stopu rasta u Italiji. Ranije ove godine, kreditna agencija Standard & Poor's navela je otpore reformama kao jedan od razloga za smanjenje kreditnog rejtinga Italije.

Neuspjeh u uvjeravanju sindikalnih vođa, koji se boje da su već učinili prevelike ustupke u nacionalnoj krizi, mogao bi rezultirati štrajkovima i otporima unutar velike koalicije stranaka koje podržavaju Montija u talijanskom parlamentu. Radnička prava krivi se i za podjelu u južnoj Europi, gdje stariji radnici monopoliziraju zaštićena radna mjesta dok su mladi prepušteni nezaposlenosti ili poslovima s kratkoročnim ugovorima.

Nezaposleno je više od 30 posto Talijana u dobi od 18 do 24 godine, a svega 57 posto Talijana ima radno mjesto. Italija je država s jednom od najnižih stopa zaposlenosti i najsporijim rastom u eurozoni.

Europa debelo kaska za SAD-om

Geithner je upozorio da će reforme u eurozoni potrajati dulje i neće uspjeti bez financijske podrške koja će omogućiti vladama da se zadužuju po povoljnim kamatnim stopama i održavanja stopa na razinama koje neće ubiti rast.

Oporavak američkog gospodarstva daleko je jači od onoga u Europi, rekao je Geithner dodajući da je SAD u prednosti u odnosu na Europu u 'gotovo svakoj mjeri'. Djelomično, to je i zato što je 'financijski sustav Europe postao daleko veći, međuovisniji i riskantniji, čak i od američkog financijskog sektora'.

No dok se SAD počeo oporavljati, europska boljka 'jedna je od najvažnijih faktora koja onemogućuje rast u SAD-u'. Geithner je rekao da situacija nije toliko zabrinjavajuća koliko je to bila prije šest mjeseci, no dodao je da treba biti 'realističan o izazovima s kojima se Europa još uvijek suočava'. 'Mnogo je još izazova, i pred nama i pred njima', zaključio je Geithner.

Prošloga mjeseca, Ben Bernanke, guverner američke središnje banke, Federalnih rezervi (FED), izjavio je pred Kongresom da je financijska kriza u Europi usporila američki oporavak.

Iako se reforme provode, 'ključni fiskalni i financijski izazovi ostaju pred eurozonom, a rješenje će zahtijevati usuglašenu akciju europskih dužnosnika. Bit će potrebni i daljnji koraci kako bi se potaknuo rast i konkurentnost u dobrom dijelu zemalja', rekao je Bernanke.