Prijave na natječaj za novog predsjednika Hajduka završile su utorak u ponoć i sada slijedi razdoblje u kojem će Nadzorni odbor pregledati njihovu valjanost, a nakon toga će se utvrditi datum kada će biti održan razgovor s potencijalnim kandidatima. Tim povodom, na našem interaktivnom web communityju Tribina.hr postavljeno je pitanje kako pomoći Hajduku, a rasprava je bila izuzetno zanimljiva i konkretna, pa prenosimo jednu, koju potpisuje Duje KH
Hajduk je tragičan klub. Analizirao sam zadnjih 20 godina i shvatio, da je i ono četvrfinale Lige Prvaka zapravo jedno poglavlje velike tragedije nekoć velikog europskog kluba koji je žario i palio kojeg su se bojali i veliki i mali, kluba koji je nekoć imao skoro sto tisuća članova, rasprodane stadione, vrhunske igrače. Hajduk je, dragi čitatelji, tragičan klub.
Napisat ću nekoliko analiza na ovu temu i sve će imati veze sa upravljanjem kluba. Sve će pokazati moje razmišljanje, zašto je Hajduk u knock down-u uvijek i zašto Hajduk mora napraviti veliki zaokret na putu ozdravljenja. Htio sam i sudjelovati u tom ozdravljenju, no moja prijava za NO je odbijena. Naime, ja i 15tak ostalih kandidata nismo verificirali naše diplome fakulteta. Kao da je problem nazvati jedan zagrebački injžinjerski fakultet i pitati za jednog Duju. Radije bi dao tih 100 kuna za prijavu Hajduku, nego javnim bilježnicima. Na sve moje upite, žalbe da naknadno pošaljem verificiranu diplomu nitko nije odgovorio.... Kriza upravljanja? Ovo je kriza rada.
Da krenemo, tema prve analize će biti omladinska škola. U omladinsku školu mnogi upiru prstom, do prije tjedan dana i ja bih isto, no svi smo mi u krivu! Treneri rade ozbiljan i dobar posao za samo pristojnu plaću, a rezultat svega je niz reprezentativaca koji su potekli iz Hajdukove škole. Cijeli niz reprezentativaca koje razne uprave Hajduka nisu znali iskoristiti je pozamašan, a njihov broj raste sa godinama. Da postoji financijske moći da ih se zadrži, Hajduk bi kao nekad prašio i veće klubove od Unireje.
Cijeli niz Hajdukovih uprava je u potrazi za brzim rezultatima i naravno uz opterećenost sa Dinamom i prvim hrvatskim predsjednikom je dovelo klub u fazu da svoje reprezentativce:
stvori, upakira i proda: Rapajić, Pletikosa,....
u procesu razvoje Hajdukov igrač ne doseže vrh svoje kvalitete koju ostvaruje u drugom klubu: Tudor, Srna,....
jednostavno odbaci kao višak, neperspektivu ili teret: Rosso, Pršo, Jelavić,....
U ovoj analizi ću spominjati samo reprezentativce iz prvih 11, jer moramo priznati ostatak momčadi je uvijek bio tanak zbog opravdanih sumnji u razloge pozivanja pojedinaca na velika natjecanja. Krenimo redom:
EURO 96 (Opće znanje):
Hajdukova omladinska škola (5): Bilić, Štimac, Jarni, Asanović, Bokšić
Vartekosova omladinska škola: Ladić
Dinamova omladinska škola: Prosinečki, Boban, Jurčević
Osijekova omladinska škola: Šuker
Ostale škole: Jerkan
Očita premoć Hajdukove omladinske škole, što je najbolja činjenica iz kluba su odlazili kao kompletni igrači za dobre transfere, a jedan drugi klub je radio greške koje Hajduk radi: Prosinečki je svjetsku slavu i kvalitetu ostvario kao virtuoz Crvene Zvijezde, ne Dinama. Zagrebčani su svoju lekciju naučili davno, a Splićani su u tu zamku upali. Hajduk je danas tragičan klub upravo zbog toga.
SP 1998 (Opće znanje):
Hajdukova omladinska škola(4): Bilić, Štimac, Jarni, Asanović
Vartekosova omladinska škola: Ladić
Dinamova omladinska škola: Šimić, Boban
Osijekova omladinska škola: Šuker, Vlaović
Ostale škole: Soldo
Inozemne škole: Stanić
U ekipu su ušli Soldo, Vlaović, Simić i Stanić, a ispali Jerkan, Prosinečki, Bokšić i Jurčević. No, ubiti i dalje je većina reprezentativaca razvijena u jednoj prošloj državi, a mladi igrači su teško dolazili u priliku zaigrati za prvu momčad. Šimić iz Dinama je to uspio.
SP 2002 (Hrvatska - Ekvador):
Hajdukova omladinska škola(4): Pletikosa, Jarni, Rapajić, Bokšić
Riječka omladinska škola: Šarić
Dinamova omladinska škola: Šimić
Ostale omladinske škole: Olić
Inozemne škole: Šimunić, N.Kovač, R.Kovač, Tomas
Ove godine se dogodio preokret. Prvi put imamo u momčadi čak 4 igrača koji su rođeni izvan Hrvatske, a Hajduk je promovirao dvojicu novih reprezentativaca Pletikosu i Rapajića, koji su obadvojica bili na znatnoj razini kvalitete prije odlaska iz Hajduka. Naravno da bi se i te godine moralo ugurati i Tudora no ozljeda ga je izgurala iz momčadi. No, ostaje činjenica da su Hajdukovi klinci oslonac reprezentacije, a veseli činjenica da Hajdukova mladost potvrđuje kvalitetu rada omladinske škole.
EURO 2004 (Hrvatska - Engleska)
Hajdukova omladinska škola(4): Tudor, Rapajić, Rosso, Pršo
Dinamova omladinska škola: Butina, Šimić, Šokota
Inozemne škole: Šimunić, N.Kovač, R.Kovač, Živković
Iako bi se bez problema ovdje moglo ugurati i Srnu i Mornara, no problemi su jasni već ove godine. Rosso nije dobio znatnu priliku u Hajduku, a Pršo je pričaju kuluari odstranjen zbog genskih predznaka. Hajduk se se vratio na nivo Dinama iz 80tih godina, kada je svoje talente izguravao iz momčadi. Scouting, omladinska škola, treneri su napravili dobar posao kada su stvorili budućeg finalistu lige prvaka i super stara izraelskog prvenstva. Nešto je znatno otišlo k vragu. Pršo i Rosso su generacija koja je trebala startati 1992. godine.... Malo čudno, zar ne? Hajduk je stvarno tragičan klub.
SP 2006 (Hrvatska - Australija)
Hajdukova omladinska škola(4): Pletikosa, Srna Tudor, Pršo
Dinamova omladinska škola: Šimić, Niko Kranjčar
Osijekova omladinska škola: Babić
Ostale omladinske škole: Olić
Inozemne škole: Šimunić, N.Kovač, Tomas
Hajduk je izbacio reprezentativca kojeg je drugi klub izgradio na svjetski nivo. Srna je otišao kao talent, a u reprezentaciji se izgradio kao vođa, ključni igrač i igrač koji se ne boji odgovornosti. Hajduk je 2003. godine izgubio snagu da prije kompletne izgradnje igrača odgodi transfer i ostvari povoljnu cijenu. To i nije bilo toliko očito u slučaju Tudora 1998. godine jer se on prodao za poprilično dobre novce, kao i u slučaju Pletikose. Kao da se u budućnosti najavljuje tragedija velikih razmjera za naš Hajduk.
EURO 2008 (Hrvatska - Turska):
Hajdukova omladinska škola(2): Pletikosa, Srna
Dinamova omladinska škola: Modrić, Ćorluka, Niko Kranjčar
Osijekova omladinska škola: Pranjić
Ostale mladinske škole: Olić
Inozemne škole: Šimunić, N.Kovač, R.Kovač, Rakitić
Prvi puta Hajduk gubi dominaciju u prvih 11. Jednostavno Hajduk 4 godine prije toga umjesto promoviranja mladih igrača je dovodio autobuse prinova za popunjavanje kadra, a mladi nisu dobivali šansu. Previranja tih godina su zamaskirana osvajanjem titula, no mit su razbili i Shelbourne i Debrecen. 2008 godine Hajdukovu omladinsku školu je prestigla ne samo skup inozemnih škola već i Dinamova.
EURO 2012 (Hrvatska Italija)
Hajdukova omladinska škola(5): Pletikosa, Srna, Jelavić, Strinić, Perišić
Dinamova omladinska škola: Modrić, Ćorluka
Ostale mladinske škole: Vukojević, Schildenfeld, Mandžukić
Inozemne škole: Rakitić
Hajdukova škola broji članove kao nekad. No upada u oko nekoliko strahovitih činjenica:
Pletikosa je jedini koji je transferiran kao kompletan igrač koji je prošao proces od omladinske škole do stožernog igrača
Srna je prodan prerano i svoju kvalitetu je stvorio u drugom klubu
Jelavić je označen kao višak i njegova prodaja je donijela više psihičkog nego financijskog olakšanja
Perišić nije zaigrao za seniorsku momčad
Strinić je došao u Hajduk tek nakon ozbiljne ponude Dinama za njegove usluge, no barem mi je drago da ga je Hajduk poslije uspio dobro upakirati i naplatiti.
Što donosi budućnost: Livaju kao prvog napadača hrvatske reprezentacije i igrača koji će ostvarivati velike transfere, Lendrića koji bi mogao poput Jelavića sitnim koracima dokoračati do velike scene. Obadvojica su ostvarili značajan napredak kroz omladinski pogon, osvajali nagrade, pažnju menađera, scout-a i navijača. No, pravu priliku nisu dočekali u svom klubu. Odlaskom Reje gubi im se trag. Učimo od boljega: gdje su velike investicije: Pappandopulos, Anderson, Slepička, Guela, Sivonjić,.... Hajduk za razliku od svog rivala robuje svojim budućim propalim investicijama dok mu blago mora drugi otkriti.
Za ovo nisu krivi treneri u omladinskim školama, za ovo je kriva kriza upravljanja dugi niz godina. Hrvatska je uvijek bila bujna sportskim talentima, pogotovo južni dio, no uprave koje traže instant rezultat, planiranje razvoja kluba, momčadi i igrača gubi svaki smisao. Danas se više isplati samo proći Hajdukovu školu i pobjeći nego ostati vjeran svom matičnom klubu. Ovo zahtijeva veliku transformaciju klupske politike jer će Hajduk gubiti sve više talenata zbog svoje flegmatičnosti prema njihovom razvoju.