Krstičević je na konferenciji "Europska obrambena unija – između potrebe i mogućnosti", koju organizira Ured zastupnika u europarlamentu Tonina Picule, istaknuo kako je zadaća Hrvatske da prati sve događje i kroz sinergiju svih službi omogući sigurnost svojih građana.

Hrvatska predvodnik suradnje sa zemljama u okruženju

Na upit koliko je hrvatska Strategija nacionalne sigurnosti usklađena s europskim standardima i direktivama, Krstičević odgovara kako mu je drago da je Strategija nacionalne sigurnosti napokon završena.

''Nakon 15 godina Vlada je dokument poslala u saborsku proceduru i sljedeći tjedan bit će rasprava u Saboru. Nadam se da ćemo ogromnom većinom glasova donijeti Strategiju nacionalne sigurnosti, ali uz to i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti. To su ključni mehanizmi za suprotstavljanje svim ugrozama i rizicima'', rekao je.

Govoreći o suradnji s državama u okruženju, Krstičević je ustvrdio kako je suradnja danas ključna stvar, jer sigurnosna paradigma se promijenila, a ugroze i opasnosti su kompleksne.

"Mislim da je suradnja Hrvatske s okolnim zemljama dobra, na ovoj konferenciji su ministri obrane Crne Gore i BiH. Drago mi je da je Hrvatska predvodnik suradnje i tu smo da razgovaramo i razvijamo sposobnosti koje su nam potrebne i sigurnosne politike. Bez sigurnosti nema ni turizma niti razvoja'', kazao je.

Na upit kako zaštititi Dubrovnik i jadransku obalu na kojoj se nalazi veliki broj stranih gostiju od, primjerice, terorističkih napada kakvi su bili nedavno u Londonu, Krstičević je odgovorio kako ''ne postoji apsolutna sigurnost''.

''Apsolutne sigurnosti nema. Naše službe prate sva ta događanja, učimo na osnovu primjera svih drugih koji se događaju po Europi. Tu smo da maksimalno odgovorno to spriječimo. Moramo ulagati u sigurnost i razvoj novih sposobnosti, još više se povezivati, dijeliti informacije, raditi potrebne analitike, procjene tako da osiguramo da se takve neke stvari ne dogode u Hrvatskoj'', rekao je.

Obrana najslabija karika u procesu europskih integracija

Tonino Picula upozorio je na konferenciji da je zajednička obrambena politika dugo vremena bila marginalizirana i uvjerljivo najslabija karika u procesu europskih integracija.

"Izbjeglička kriza je pokazala da institucije EU-a odlično odgovaraju na potrebe građana kada je sve u redu, ali u slučaju nenadanih šokova nedostaje nam mehanizama za kompenzaciju takvih problema", istaknuo je Picula.

Pokazalo se da ni snaga solidarnosti, koja treba proizaći iz zajedničkih akcija, nije jaka. Nakon neuspjeha u nošenju s izbjegličkom krizom pojavio se terorizam koji je jasno podcrtao sve slabosti, ne toliko europskog sustava, koji je i ranije bio slab, nego nedostatka suradnje između država članica, smatra Picula.

Pokazalo se da manjka suradnja obavještajnih službi i policijskih snaga čak i u okviru pojedinih zemalja. Sve je to razlog da se snažno podcrta snaga volje za suradnjom zemalja članica na području obrane i sigurnosti, rekao je i naglasio da je Hrvatska jedina zemlja koja na svojim granicama ima čak tri države u različitim stupnjevima priključenjima EU - Srbiju, BiH i Crnu Goru.

"Naš je interes da se o obrani EU razgovara što kvalitetnije. Dubrovnik je simbol entiteta koji se uspijevao održati kroz stoljeća, usprkos raznim turbulencijama, a to je postigao prvenstveno zahvaljujući diplomaciji. Moderna sigurnost nije samo pitanje vojske i opreme nego su to socijalna, gospodarska, psihološka i energetska pitanja", kaže Picula.

Na konferenciji su ukupno tri panela na kojima se analiziraju propusti u kojima Europa nije reagirala dobro, situacija na jugoistoku Europe, te budućnost EU. Nadam se da će dubrovački zaključci nadići konferenciju i da će ih se ugraditi u neke buduće mehanizme, poručio je Picula.

Sigurnosni rizici tijekom turističke sezone

Jedan od sudionika konferencije, stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila osvrnuo se na sigurnosne rizike koji prijete Hrvatskoj tijekom turističke sezone. 

"Rizik za napad na strane državljane u Dubrovniku i na obali svakako postoji, postoje i primjeri iz novije povijesti gdje su ciljani građani jedne države na teritoriju druge države kako bi se izazvao učinak koji terorizam želi, a to je svjetska pozornost i stvaranje straha", upozorio je.

Hrvatska je svjesna činjenice da u ljetnom razdoblju veliki broj ljudi ulazi na njezin teritorij, to je potencijalna sigurnosna situacija koja ne mora biti teroristički napad, nego bilo koja druga ugroza, od požara nadalje. Zna se da je sigurnost presudna komponenta kod nekih ljudi kada biraju svoju ljetnu destinaciju.

"Ako imate spoznaju, onda sigurnosno-obavještajni sustav radi kako bi se to izbjeglo. Svjesni smo da bi bilo kakav incident koji bi bio vezan uz terorizam značajno utjecao na percepciju Hrvatske kao sigurne destinacije za godišnji odmor", rekao je Cvrtila.